Višnja Fortuna: ‘Umirovljenici imaju život kakav ne zaslužuju, Vlada ne čini dovoljno’
Umirovljeničke udruge pregovaraju s Vladom kako bi mirovine rasle, no zasad nije učinjeno dovoljno, smatra predsjednica Matice umirovljenika Višnja Fortuna. Silvano Hrelja tvrdi da su malene mirovine rezultat premalih uplata doprinosa i godina staža, dok Špika poručuje da starije osobe u Hrvatskoj nikada nisu živjele lošije.
Višnja Fortuna | Snimak zaslona: U mreži prvog HRT
Umirovljenici koji u prosjeku žive s 500 eura mirovine, pri čemu većina prima manje od toga iznosa nedostatnog za dostojanstven život, ciljana su meta političkih stranaka pred nadolazeće parlamentarne izbore. Kako žive i što mogu očekivati, u HRT-ovoj emisiji ‘U mreži prvog‘ komentirali su Višnja Fortuna iz Matice umirovljenika, saborski zastupnik Silvano Hrelja i Milivoj Špika iz platforme Umirovljenici zajedno.
‘Nije dovoljno, nastavljamo pregovore s Vladom’
– Današnji umirovljenici imaju život koji nisu zaslužili. Mirovine su male. Koliko god Matica i Sindikat umirovljenika činili kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, nije dovoljno, jer inflacija čini svoje. Ovo usklađivanje koje je bilo najveće do sada, onima s prosječnom mirovinom je značilo jedan odlazak u trgovinu. Prema tome, nije dovoljno, vodimo pregovore i nadam se da ćemo moći doći do toga da umirovljenici žive dostojanstveno. Vlada u ovim teškim trenucima nije zaboravila umirovljenike i ranjive skupine, ali to je nedovoljno i nastavljamo dalje s pregovorima, naglasila je predsjednica Matice umirovljenika, Višnja Fortuna.
Da iza problema malih mirovina stoje malene uplate doprinosa i nedostatne godine radnog staža, smatra Silvano Hrelja. Saborski zastupnik ističe i da je nezahvalno o mirovinama govoriti u prosjecima nakon što sve vrste strpamo u isti koš.
Samo 180 tisuća umirovljenika prima više od 700 eura
– Ljudi koji su išli u starosnu mirovinu sa 65 godina imaju 558 eura prosječnu mirovinu. Svi koji imaju preko 40 godina staža, imaju prosjek od 813 eura. Tu ima sjajno visokih mirovina, ali i onih najnižih, a najniža mirovina s 40 godina staža je 485 eura, rekao je Hrelja.
Samo 180 tisuća umirovljenika ima mirovinu veću od 700 eura, objavio je nedavno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Na taj se podatak pozvala voditeljica Marija Gerbec Njavro. Hrelja je rekao da je i to opet rezultat uplate doprinosa. Pritom je upozorio na poslodavce koji godišnje i do dvije prosječne plaće isplate kroz neoporeziva davanja u neto primanjima, na što se ne uplaćuju doprinosi, što kasnije rezultira siromaštvom u starosti.
Mirovine rastu, ali zapravo padaju
Milivoj Špika smatra da pozicija umirovljenika nikada nije bila lošija, ističući da od oko 1.250.000 umirovljenika njih više od polovine ima mirovinu ispod linije siromaštva.
– Gotovo 700 tisuća ljudi ima mirovine koje su ispod ili uz samu liniju siromaštva. Frapantno je ono što vidimo svi, a to je da imate masovan broj ljudi sa 35 do 40 godina staža s mirovinama od 350 do tek nešto više od 400 eura. To znači da onaj koji je prije pet, deset ili 15 godina otišao u mirovinu, ima manje nego oni koji u mirovinu idu prema sadašnjoj prosječnoj plaći, a trebali bi biti u istom odnosu. U zadnjih 25 godina mirovine su tako s ondašnjih 75 posto prosječne plaće pale na otprilike pola, istaknuo je Šipka. Tražimo vraćanje na stari model izračuna iz 90-ih da se računa po 75 do 80 posto plaće u deset najboljih godina, a za one na minimalcu da se uvede zaštitna aktualna vrijednost mirovine po godini staža od 17 eura. O vrijednosti mirovine odlučuje isključivo politika, rekao je Špika.
Unatoč rastu mirovina, one zapravo padaju, pojasnio je Špika prikazujući da smo ono što smo mogli kupiti prošle godine nosili jedva u dvije vrećice, a danas bez problema stane u jednu.
Fortuna mu je replicirala da se pad vrijednosti mirovine odnosi na sve Vlade.
– Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći se mora povećati. Zadnjih se godina puno učinilo, ali i to su mrvice u odnosu na potrebe koje umirovljenici imaju, ističe predsjednica MUH-a.
