Viši doprinosi znače veće mirovine: Ovako bi Umirovljenici zajedno realizirali svoju raniju inicijativu
S obzirom na najavljene izmjene u mirovinskim fondovima kojima je cilj povećati mirovine iz drugog stupa, platforma Umirovljenici zajedno drži da bi trebalo jačati i prvi stup. Ističu da bi za početak trebalo podići doprinose u sustavu međugeneracijske solidarnosti za jedan do dva posto, a kasnije i više. Time bi se ostvarila njihova ranija inicijativa o minimalnoj mirovini od 615 eura za 41 godinu staža te prosječnim mirovinama na razini od 75 posto prosječne plaće.
Foto: Pexels
Proteklih se tjedana u javnosti stidljivo govori o planiranim promjenama u drugom mirovinskom stupu. Nakon što se HANFA pohvalila time da su mirovinski fondovi otporni na krize, otkrivši da su u prvih šest mjeseci ove godine nadoknadili sve minuse iz 2022., pojavile su se natruhe mogućih izmjena u mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima, o kojima možete čitati ovdje.
Na tragu toga, javio se i ekonomski analitičar te predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, Andrej Grubišić, podsjetivši na inicijativu udruge iz 2019. godine u kojoj se, između ostalog, traži i postupno smanjivanje iznosa doprinosa za prvi stup te istovremeno podizanje doprinosa za drugi stup u sljedećih 20 godina, o čemu smo također pisali.
Jačanje međugeneracijske solidarnosti
Platforma Umirovljenici zajedno, pak, traži suprotno od Grubišićevih zahtjeva. Oni predlažu Vladi povećanje izdvajanja za prvi stup za otprilike jedan do dva posto, a u sljedečih nekoliko godina i na ukupno 20 ili više posto. Dodaju da je Hrvatska u skupini europskih zemalja s najmanjima ukupnim stopama mirovinskih doprinosa te drže da zbog blagostanja umirovljenika to treba mijenjati.
– Umirovljenici zajedno predlažu Vladi povećanje izdvajanja za prvi mirovinski stup uz redefiniranje statusa drugog stupa koji nije polučio najavljene efekte. Za drugi stup je dovoljno kazati da se preko 80 posto posto svih koji odlaze u mirovinu odlučuje za prijenos sredstava u prvi stup, a tek manji dio ostaje i u drugom stupu, i to uglavnom radi mogućnosti povlačenja 15 posto gotovine koja im u većini slučajeva služi za pokrivanje minusa na osobnim računima. Kada ne bi bilo mogućnosti povlačenja gotovine samo bi rijetki prilikom umirovljenja ostali u drugom stupu što samo po sebi sugerira kako se sa drugim stupom nešto treba uraditi i to doslovno odmah, poručili su.
Europske plaće i mirovine
Dodaju da već imamo cijene roba i usluga na europskoj razini, pa je red da takve budu plaće i mirovine. O plaćama su se već izjasnili, a ranije su ponudili inicijativu da minimalna mirovina bude najmanje 615 eura za 41 godinu staža, o čemu možete čitati ovdje. Čini se tako da je jačanje uplate doprinosa u prvi stup alat kojim nastoje postići taj cilj. Ističu da su iznosi cijene sata rada, minimalnih plaća i mirovina posljedica političke volje te zaključuju da je onda i siromaštvo također posljedica političke volje.
– Umirovljenici zajedno, uz najveće umirovljeničke udruge MUH i SUH, kao i radničke sindikate, dijele mišljenje kako je iscrpljen prostor za povećanje neoporezivog dijela plaće. Stoga je jedino rješenje u povećanju bruto plaća koje se treba uraditi kroz povećanje minimalne cijene satnice rada koje su u Hrvatskoj među trima najmanjima u EU. Hrvatska će ove godine za mirovine isplati cca 6,5 milijardi eura s tim će uplate u oba stupa iznositi 4,3 milijarde eura što znači da će se 2,2 milijarde eura se pokriti drugim prihodima proračuna.
Izdvajanjem mirovina po posebnim propisima koje čine 25 posto ili circa 1,65 milijardi eura dolazimo do “samo” 0,55 milijardi eura koje nedostaju da bi se čak i uz važeće stope doprinosa uplatama pokrile isplate svih preostalih mirovina. Ako su u nizu zemalja EU koje imaju znatno veće prosječne mirovine od Hrvatske i ukupne stope doprinosa za mirovine veće poput, primjerice 24,4 posto u Sloveniji, Francuskoj 27,8 posto ili Italiji čak 33 posto, onda nema zapreke da se stope doprinosa za mirovine uz povećanje bruto plaća povećaju i u Hrvatskoj, poručuju Umirovljenici zajedno.
Ultimativni zahtjev
Njihov je zaključak da se povećanjem bruto plaće kroz dizanje satnice te povećanjem stope doprinosa za prvi stup, uz resetiranje drugoga, otvara prostor za značajan rast mirovina. Upravo to je glavni zahtjev ne samo platforme Umirovljenici zajedno, već i svih važniji umirovljeničkih udruga i stranaka.
