Više od 100.000 umirovljenika dobilo dio obiteljske mirovine uz vlastitu
Pravo na dio obiteljske mirovine uz vlastitu do 28. prosinca ostvarilo je više od 100.000 umirovljenika. Korisnici su uglavnom žene, a primanja su im tako povećana za prosječnih 101 euro. Ovime je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje riješio ukupno 92 posto zahtjeva. Pozitivno rješenje o nasljeđivanju dijela obiteljske mirovine dobilo je 87 posto korisnika, dok ostali nisu udovoljavali uvjetima.
Ilustracija | Foto: Pexels
Više od 100.000 umirovljenika dobilo je dio obiteljske mirovine uz vlastitu. Ta im je mogućnost ponuđena od početka ove godine, a do jučerašnjeg dana više od 100.000 korisnika mirovina ostvarilo je ovo pravo. Obrada zahtjeva tekla je sporo zbog pritiska na administraciju Zavoda za mirovinsko osiguranje, a stvari su se ubrzale krajem godine. Tako smo početkom ovoga mjeseca imali 96.444 korisnika, o čemu smo pisali ovdje.
– Unatoč prezahtjevnoj godini u kojoj je do sada zaprimljeno 2,2 puta više zahtjeva za mirovinu nego u 2022. godini, broj pozitivno riješenih zahtjeva za dio obiteljske mirovine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s jučerašnjim danom prešao je brojku od 100.000, rekao nam je saborski zastupnik Silvano Hrelja na čiju je inicijativu uvedeno ovo pravo.
Negativno riješeno 13 posto zahtjeva, razlozi su neobični
Do 28. prosinca u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zaprimljeno je 158.857 zahtjeva vezanih za isplatu dijela obiteljske mirovine. Zavod je riješio 145.652 zahtjeva (92%), od čega se na dio obiteljske mirovine odnosi 114.996, dok su ostatak riješenih zahtjeva povezani zahtjevi za obiteljsku mirovinu. Od 114.996 riješenih zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, ona je odobrena za 100.061 korisnika (87% pozitivno riješenih zahtjeva).
Tako je broj korisnika dijela obiteljske mirovine sada veći od broja korisnika invalidskih mirovina kojih je 93.916. Od ukupno 1.226.239 korisnika mirovine, njih ukupno skoro 300.000 prima ili obiteljsku mirovinu (195.165) ili dio obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu (100.061 korisnika).
Negativno je riješeno 14.935 zahtjeva za dio obiteljske mirovine (13%). Najčešći razlog je taj da je obiteljska mirovina povoljnija od dodatka uz osobnu mirovinu (65,12%). Neki nisu ispunili uvjet dobi od 65 godina (15,32%), a dio ih nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu (9,06%). Dio osoba koje su predale zahtjev nemaju pravo ni na osobnu mirovinu (4,72%) ili im je osobna mirovina veća od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (5,70%) uz ostale razloge za negativna rješenja.
Prosječna mirovina podignuta za 101 euro
Redovna mjesečna isplata dijela obiteljske mirovine uspostavlja se u mjesecu donošenja rješenja, a zatim se isplaćuju zaostaci od 1. siječnja 2023. godine. Planirani očekivani broj zahtjeva u 2023. godini bio je 155.000 pa će realizacija na kraju godine biti čak nešto malo više od toga. Broj zaprimljenih zahtjeva sad se kreće oko 200 dnevno.
Prosječna svota dijela obiteljske mirovine je 101,12 eura, što znači da sredstva za isplatu ove nove vrste prava u Hrvatskoj mjesečno premašuju 10 milijuna eura, odnosno na godišnjoj razini više od 120 milijuna eura.
Prosječna ukupna bruto mirovina korisnika koji su uz osobnu mirovinu ostvarili i dio obiteljske mirovine podignuta je s 481,63 eura na 582,75 eura bruto. Najviše isplaćene mjesečne svote dijela obiteljske mirovine su do 400 eura. Prosječna dob korisnika koji uz osobnu mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine je 78 godina i 6 mjeseci. Kako se i očekivalo, po spolnoj strukturi, većina korisnika dijela obiteljske mirovine su žene, 83%, dok je 17% muškaraca.
Najviši dio mirovine imaju žene u Primorskoj županiji
Najvišu prosječnu svotu dijela obiteljske mirovine ostvarili su korisnici s područja Grada Zagreba (116,07 eura), Primorsko-goranske županije (115,28 eura) i Istarske županije (114,94 eura), a najnižu svotu korisnici s područja Bjelovarsko-bilogorske županije (84,32 eura), Koprivničko-križevačke županije (80,63 eura) te korisnici s prebivalištem u inozemstvu (69,76 eura).
Prosječni dio obiteljske mirovine u Splitsko- dalmatinskoj županiji je 107,08 eura, u Šibensko-kninskoj 105,93 eura, a u Dubrovačko- neretvanskoj županiji 102,18 eura. U kopnenim županijama ipak su nešto manji prosjeci; u Sisačko- moslavačkoj županiji 97,86 eura, Karlovačkoj 97,70 eura, Osječko-baranjskoj 96,78 eura, Varaždinskoj županiji 92,98 eura te u Brodsko-posavskoj županiji 91,39 eura. Zanimljivo je da je najveći prosjek, kad izdvojimo samo žene, u Primorsko-goranskoj županiji s 120,67 eura.
