Čak 30 posto umirovljenika prima najniže mirovine: Sve ih je više, a ovo je razlog

Najniže mirovine prima čak 30 posto umirovljenika. One čine čak 40 posto udjela među starosnim mirovinama novih umirovljenika. Broj korisnika najnižih mirovina se povećava, a jedan od razloga je i sam rast vrijednosti po kojoj se one računaju. Ako radnik nije ostvario plaću i staž na temelju kojeg bi mu izračun bio povoljniji od najniže mirovine, dobit će upravo nju. Pritom su u ‘opasnosti’ svi oni koji su radili za ispodprosječne plaće.

Najniže mirovine prima skoro svaki treći umirovljenik, njih oko 30 posto, a prosječno iznose 407 eura. Rekordno ih je puno, čak 328.821, prema posljednjim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Brojka neprestano raste, a rastu i sami iznosi ovih mirovina. Upravo je rast najnižih mirovina jedan od razloga zašto ih dobiva sve više umirovljenika. Posljednjih godina oko 40 posto svih novih starosnih mirovina čine upravo one najniže.

Vrijednost im rasla za devet posto, a rastu i usklađenjem

Najniža mirovina određuje se onda kada klasičan izračun na temelju ostvarenih plaća i godina staža pokazuje manje od izračuna zakonski određene najniže mirovine. Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine (AVM). Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora, ali u izračun ne ulaze plaće. Trenutačna vrijednost najniže mirovine, od 1. srpnja 2025. godine, iznosi 15,32 eura za jednu godinu mirovinskog staža. Svakim polugodišnjim usklađivanjem ta vrijednost raste, a čak triput je rasla i odlukom Vlade za po tri posto, s nekadašnjih 97 na današnjih 106 posto AVM-a.

Ako, primjerice, imate 30 godina staža, a radili ste za ispodprosječnu plaću, računat će vam se samo umnožak godina rada i vrijednosti najniže mirovine. U ovom slučaju riječ je o 30 X 15,32 što donosi 459 eura. Ako bi vam mirovina prema plaćama i stažu bila manja, dobili biste ovaj zajamčeni iznos. Takvih slučajeva je sve više, jer radnici mahom zaostaju za prosječnim plaćama, što im u konačnici ruši mirovinski izračun. S druge strane najniža mirovina je sve veća pa je sve više radnika kojima klasična mirovina ne prelazi zajamčeni iznos.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Da se računaju prema plaćama, bile bi za 89 eura niže

Kada bi se sadašnje najniže mirovine računale prema plaćama i stažu, onda bi ovih gotovo 329.000 umirovljenika primalo znatno manje od prosječnih 407 eura. HZMO tako navodi podatak o 271 eura, što je čak 136 eura manje. Osim malih plaća, iza najnižih mirovina stoji i nešto manje radnog staža, u prosjeku 28 godina.

Usporedimo li današnje podatke s onima iz siječnja 2024. godine, jasno je vidljiv nepovoljni trend. Tako smo prije dvije godine 310.320 korisnika najnižih mirovina prema općim propisima, dakle čak 18.501 manje nego danas. Prosječna mirovina tada im je iznosila znatno nižih 318 eura, odnosno oko 89 eura manje nego danas.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.