Velika analiza portala mirovina.hr: Provjerili smo koliko su povećane mirovine u zadnjih 5 godina
Iako premijer Andrej Plenković tvrdi da su mirovine rasle, što je statistički točno, često zanemaruje da su rasle plaće, ali i cijene dobara i usluga. S obzirom na to da se gotovo uvijek spominje rast plaća, a nažalost i inflacije, red je da se govori i o rastu mirovina. Stoga smo izvukli podatke HZMO-a za mjesec prosinac od 2017. do 2022. godine te ih usporedili i vidjeli kako i za koliko su rasle pojedine kategorije mirovina.
Foto: Pixabay
Kad se u svojim medijskim istupima, uglavnom usmjerenima na kritike oporbe, premijer Andrej Plenković voli pohvaliti kako su mirovine za njegova mandata značajno porasle, onda ga mnogi gledaju u čudu. Naime, većina od preko 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika to povećanje nije osjetila, što zbog ogromnog rasta inflacije, što zbog toga jer i s povećanjem mirovina jedva krpaju kraj s krajem.
Doduše, istina je da se mirovine povećavaju i to dvaput godišnje putem redovitog usklađivanja koje, pak, opet ovisi o rastu inflacije, ali i plaća. Prve prognoze sugeriraju kako bi siječanjsko usklađivanje moglo biti oko 5,44 posto, o čemu smo nedavno pisali. No, potrebno je pričekati još nekoliko statističkih parametara kako bismo dobili točan i konačan postotak usklađivanja za prvu polovicu ove godine. Uz to, zakonskim izmjenama povećane su obiteljske i najniže mirovine, o čemu smo također u više navrata pisali. Hoće li ta povećanja barem malo olakšati situaciju osobama treće životne dobi tek treba vidjeti, jer će prve tako uvećane mirovine biti isplaćene u veljači.
Prije nego što se to dogodi odlučili smo provjeriti je li Plenković u pravu kad priča o rastu mirovina. Usporedili smo podatke iz statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, gledajući samo mirovine za prosinac od 2017. do 2022. godine. Uzeli smo podatke za prosječnu starosnu, obiteljsku, invalidsku, najvišu i najnižu mirovinu, bez posebnih skupina.
Prosječna starosna mirovina
Gledajući prosječnu starosnu mirovinu od kraja 2017. na ovamo, primjetan je njen rast. U prosincu te godine ona je iznosila 2.318,72 kune (307,75 eura). Nažalost, statistika iz 2017. godine je krnja te nam ne pruža informacije o mirovinama s međunarodnim ugovorima, dakle onih koje su ostvarene temeljem uplaćenih doprinosa u Hrvatskoj i inozemstvu. Već godinu poslije, prosječna je mirovina bila 369,40 kuna (49,03 eura) veća. Kad je riječ o prosječnoj mirovini s međunarodnim ugovorima, ona je krajem 2018. bila na razini od 2.405,96 kuna (319,33 eura).
Već 2019. mirovine su porasle na 2.806,67 kuna (372,51 euro), odnosno 2.507,03 kune (332,74 eura) ako govorimo o mirovinama s međunarodnim ugovorima. U pandemijskoj 2020. godini rast je nastavljen, ali i usporen, pa su prosječne starosne mirovine dosegle razinu od 2.878,72 kune ili 382,07 eura (2.566,56 kuna ili 340,64 eura s međunarodnim ugovorima). Sljedeće godine mirovine (bez međunarodnih ugovora) su porasle u prosjeku za 100 kuna (13,27 eura), odnosno za oko 80 kuna (10,62 eura), ako ubrojimo i one koje se isplaćuju u inozemstvo.
Kretanje starosnih mirovina od prosinca 2017. do prosinca 2022. godine (izvor: HZMO) | Foto: Mirovina.hr
U godini koja je završila prije nešto manje od mjesec dana prosječne su mirovine iznosile 3.235,84 kuna ili 429,47 eura, odnosno 2.870,42 kune, točnije 380,97 eura, kad je riječ o mirovinama s međunarodnim ugovorima. Tako su prosječne starosne mirovine od kraja 2017. do kraja 2022. godine, ako uzmemo u obzir samo mirovine koje se isplaćuju u RH narasle za 917,12 kuna ili 121,72 eura. Gledano u postocima, mirovine iz prethodnog mjeseca su 28,34 posto veće nego mirovine iz prosinca 2017. godine. Ako tu pribrojimo i mirovine koje se isplaćuju izvan granica Lijepe naše, zabilježen je rast od svega 464,46 kuna ili 61,64 eura, odnosno 16,18 posto.
Prosječna obiteljska mirovina
Vlada je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju povećala obiteljske mirovine za 10 posto od 1. siječnja te uvela novi model isplate koji podrazumijeva istodobnu isplatu starosne i 27 posto obiteljske mirovine. Kako će se to odraziti na standard udovaca i udovica tek treba vidjeti, no kako dosad nije bilo zakonom određenih povećanja, već su obiteljske mirovine ovisile samo o usklađivanju, odnosno statističkim parametrima rasta, vrijedi promatrati i taj skok kroz prizmu uvećanja u zadnjih pet godina.
Kretanje obiteljskih mirovina od prosinca 2017. do prosinca 2022. godine (izvor: HZMO) | Foto: Mirovina.hr
Tako su 2017. godine obiteljske mirovine zbirno u prosjeku iznosile 1925,11 kuna (255,51 euro). Godinu poslije, one su porasle na 2.194,97 kuna (291,32 eura), dok su mirovine s ubrojenim međunarodnim ugovorima iznosile 1.987,33 kune (263,76 kuna). Porast između kraja 2018. i kraja 2019. godine, ujedno je i najveći sve do prošle godine. Tada su obiteljske mirovine porasle za 85,40 kuna (11,33 eura). Lani su, u usporedbi s pretprošlom godinom, obiteljske mirovine bez međunarodnih ugovora porasle za 204,15 kuna (27,10 eura), dok su one s međunarodnim ugovorima narasle za 167,36 kuna (22,21 euro).
Zbirno gledajući, od prosinca 2017. do prosinca 2022. godine obiteljske su mirovine bez međunarodnih ugovora porasle za 683,86 kuna ili 90,76 eura (26,21 posto), dok su obiteljske mirovine s međunarodnim ugovorima narasle za 322,60 kuna ili 42,82 eura (13,97 posto). Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) su poručili kako očekuju da će obiteljske mirovine porasti za oko 250 kuna (33,18 eura) primateljima obiteljske mirovine, dok će oni koji će primati kombinirano vlastitu i dio obiteljske mirovine moći računati na povećanje od otprilike 510 kuna (67,69 eura), o čemu smo više pisali ovdje. No, tek će nam statistika u veljači otkriti hoće li to biti zaista tako.
Prosječna invalidska mirovina
Prosječno je u proteklih pet godina rasla i invalidska mirovina, ali mnogo manje nego prosječna starosna ili obiteljska. Jasno, ovdje treba naglasiti i kako su invalidske mirovine u pravilu niže od starosnih i obiteljskih, zbog raznih parametara koji se uzimaju u obzir pri njihovu određivanju, a ne moraju biti u potpunosti ispunjeni, poput stupnja utvrđenog invaliditeta.
U 2017. one su iznosile u prosjeku 1.896,71 kunu (251,74 eura). Jasno, riječ je samo o mirovinama bez međunarodnih ugovora, jer kao što smo već ranije spomenuli, statistika iz te godine ne pokazuje isplate u inozemstvo. No, bitniji je podatak da su invalidske mirovine već sljedeće godine u prosjeku prešle prag od 2.000 kuna (265,45 eura) i to za 58,30 kuna (7,74 eura). Kad govorimo o mirovinama s međunarodnim ugovorima, one su ostale ispod tog praga, odnosno na 1.972,02 kune ili 261,73 eura.
Kretanje invalidskih mirovina od prosinca 2017. do prosinca 2022. godine (izvor: HZMO) | Foto: Mirovina.hr
Prvo značajnije povećanje invalidskih mirovina na godišnjoj razini vidljivo je 2019. godine. Tad su te mirovine porasle u prosjeku za 79,57 kuna (10,56 eura), odnosno za 73,95 kuna (9,81 euro) kad je riječ o mirovinama temeljem međunarodnih ugovora. Već sljedeće godine, invalidske su mirovine porasle za 40 kuna (5,31 euro), da bi 2021. godine doživjele nešto veći rast te došle na prosjek od 2.242,21 kunu (297,59 eura), odnosno 2.146,18 kuna (284,85 eura).
Lani je zabilježen najveći rast invalidskih mirovina u promatranom razdoblju. To se može pripisati i rekordnom usklađivanju od 6,18 posto, temeljenom na još većem rastu inflacije. Tako su invalidske mirovine u prosincu 2022. iznosile u prosjeku 2.429,57 kuna ili 322,46 eura (bez međunarodnih ugovora, odnosno 2.323,87 kuna ili 308,43 eura (s međunarodnim ugovorima). Zbirno gledajući, invalidske su mirovine porasle za 532,86 kuna ili 70,72 eura (21,93 posto) bez međunarodnih ugovora, dok se taj rast mijenja ako ubrojimo i mirovine stečene i inozemnim doprinosima za 351,85 kuna ili 46,70 eura (15,14 posto).
Prosječne najniže i najviše mirovine
Dotaknut ćemo se rasta najnižih, ali i najviših mirovina. Zbog jednostavnosti ih nismo računali s međunarodnim ugovorima. Ali, zbog toga što smo uzeli mirovine samo bez tih ugovora, moći ćemo zornije prikazati siromaštvo odnosno bogatstvo naših umirovljenika.
Treba spomenuti i kako je od 1. siječnja zakonskim izmjenama najniža mirovina povećana za tri posto. Iako je plan Vlade bio u dva navrata povećati najniže mirovine za 1,5 posto, inflacija je bila brža. No, to povećanje ne vrijedi mnogo iz nekoliko razloga. Prvo, inflacija je i dalje dvoznamenkasta. Drugo, redovitim usklađivanjem će najviše rasti najveće mirovine, dok će najniže rasti najmanje, a to dovodi do trećeg razloga: povećanja razlike između najnižih i najviših mirovina, kako je i vidljivo iz naše tablice.
Brojčano to izgleda ovako. Krajem 2017. godine najniža mirovina iznosila je 1.501,57 kuna (199,29 eura). Godinu poslije porasla je u prosjeku za 200 kuna (26,54 eura) i to je najveće zabilježeno povećanje ako uspoređujemo iznose iz godine u godinu. Štoviše, sva sljedeća godišnja povećanja bila su sve manja. U prosincu 2022. najniža mirovina dosegla je vrijednost od 2.141,53 kune (284,23 eura) što je u usporedbi s krajem 2021. više za 183,02 kune ili 24,29 eura. Gledajući od kraja 2017. godine na ovamo najniže mirovine bez međunarodnih ugovora porasle su za ukupno 639,96 kuna ili 84,94 eura, odnosno 29,88 posto.
Kretanje najnižih i najviših mirovina od prosinca 2017. do prosinca 2022. godine (izvor: HZMO) | Foto: Mirovina.hr
Što se, pak, tiče najviših mirovina, one su u prosincu 2017. iznosile 6.606,61 kunu (876,85 eura) te su do prosinca 2018. narasle za 506,31 kunu (67,20 eura). To je također bilo najveće povećanje u promatranom razdoblju do lani, Naime, u prosincu prošle godine najviša je mirovina u prosjeku iznosila 8.450,70 kuna (1.121,60 eura), što je u usporedbi s godinom prije razlika od 597,17 kuna (79,26 eura). Ukupno gledajući, najviše su mirovine u zadnjih pet godina porasle za 1.844,09 kuna (244,75 eura), odnosno 21,82 posto.
Dakle, iako su najniže mirovine u posljednjih pet godina rasle za 8,06 posto više od najviših mirovina, istovremeno se značajno produbila razlika između te dvije kategorije. Naime, u prosincu 2017. godine razlika između najnižih i najviših mirovina iznosila je 5.105,04 kune (677,56 eura). Već krajem sljedeće godine probijena je psihološka barijera od 700 eura, da bi ove godine bila probijena i granica od 800 eura ili 6.000 kuna u razlici između najnižih i najviših mirovina. Konkretnije, razlika je lani iznosila 6.309,17 kuna (837,37 eura). Gledajući u postocima, jaz između mirovina se u zadnjih pet godina povećao za 19,09 posto. Samo za usporedbu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene hrane su između prosinca 2021. i prosinca 2022. godine porasle za 19 posto, o čemu više možete pročitati ovdje.
