Uvjeti za mirovinu diljem Europe prelaze 65 godina: Građani jedne zemlje rade najdulje
Podizanje dobne granice za mirovinu u Hrvatskoj samo je pitanje vremena. Takvu praksu već imaju mnoge zemlje Europske unije. Najviše, čini se, rade Nijemci, dok Danska dob za odlazak u mirovinu veže uz životni vijek, s trenutačnih 67 godina. Austrija i dalje ima granicu od 65 godina, a Italija ju je podigla na 67, međutim mnogi Talijani i dalje idu puno ranije u mirovinu.
Umirovljenici su sve traženija radna snaga | Pexels
Dobna granica za mirovinu u Hrvatskoj je 65 godina života uz najmanje 15 godina staža. U prijevremenu mirovinu možemo ići pet godina ranije, dakle sa 60 godina, ali s najmanje 35 godina radnog staža. Žene mogu i u starosnu i u prijevremenu mirovinu ići ranije. Dob za mirovinu žena svake se godine povećava za tri mjeseca, a kakvi su trenutačni uvjeti, pogledajte ovdje. Tako će biti sve do 2030. kada će se uvjeti muškaraca i žena posve izjednačiti.
Nije isključeno da će se upravo tada dobna granica za mirovinu povećati, što je već praksa mnogih europskih zemalja. Postepeno podizanje dobi za mirovinu jedna je od pet preporuka Europske komisije. Vlada razmatra podizanje dobi za prijevremenu mirovinu s pet na tri godine ranije u odnosnu na starosnu, čemu se protivi Sindikat umirovljenika Hrvatske.
Francuska dob za mirovinu podigla na 64 godine
Svjetska banka traži od Hrvatske da dob za mirovinu podigne na čak 72 godine, postupno na 66 i pol do 2030. godine, o čemu smo pisali ovdje. Ipak, to se ne bi trebalo dogoditi nadolazećom mirovinskom reformom. Svi se još sjećaju i sindikalne referendumske inicijative ’67 je previše’ kojom je zaustavljena odluka Vlade da mirovinskom reformom 2019. pomakne dobnu granicu za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.
Najranija dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj je 2023. povećana sa 62 na 64 godine, zbog čega su Francuzi masovno prosvjedovali. Povećana je ne samo starosna granica, već i godine staža. Prije reforme bilo je potrebno 41,5 godina, a sada će Francuzi morati raditi 43 godine kako bi ostvarili punu mirovinu. Tko to ne postigne, morat će produžiti radni vijek do 67. godine, rekla je Friederike Hofmann, dopisnica njemačkog javnog servisa ARD iz Pariza za Deutsche Welle.
U Njemačkoj je za osiguranike rođene 1964. godine i kasnije granica pomaknuta na 67 godina. Za generacije rođene između 1947. i 1963. predviđen je prijelazni period s postupnim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu. Da bi se ranije otišlo u punu mirovinu u Njemačkoj je potrebno imati 45 godina radnog staža. Čak i tada, mirovina sa 63 godine bez umanjenja novčanog iznosa više nije moguća, piše dw.com.
Italija dob digla na 67, ali i dalje idu ranije u mirovinu
Prema analizi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Nijemci su među onima koji najduže rade u EU. U 2022. godini prosječna starosna dob za odlazak u mirovinu bila je blizu 66 godina. U Nizozemskoj i Danskoj ta dob iznosi gotovo 67 godina, u Španjolskoj 65, dok je u Austriji za muškarce 65, a za žene trenutačno 61 godina.
U Francuskoj i Italiji je prag oko 64 godine. U Grčkoj i Luksemburgu radnici odlaze u mirovinu već sa 62 godine. OECD-ova ekspertica za mirovine, Monika Queisser, kaže za TV-magazin Plus minus da su mnoge zemlje slijedile Njemačku u podizanju starosne dobi za umirovljenje, ali da je njemačka kombinacija, po kojoj se tek nakon 45 godina staža može otići u penziju sa 65 godina, relativno stroga u usporedbi s drugim državama.
Italija je također podigla starosnu granicu na 67 godina, ali u praksi mnogi odlaze u mirovinu već sa 62 godine i to često uz pune novčane iznose. Razne iznimke to omogućavaju, objašnjava ARD-ov dopisnik iz Rima, Andreas Herz. Političari sada žele ograničiti te iznimke pa je planirano da mlađe generacije rade i do 71. godine. Italija inače izdvaja najveći dio državnog budžeta za mirovine u cijeloj EU.
U Danskoj se radi do 67. godine, a u Austriji do 65.
U Danskoj pak mirovinska dob raste s prosječnim životnim vijekom. Sada iznosi 67 godina, ali će se dalje povećavati, objašnjava ARD-dopisnica Rikke Detlefsen iz Kopenhagena. Od 2040. godine starosna granica će iznositi 70 godina. A ako se životni vijek i dalje bude produžavao, ona će nastaviti rasti. Mirovine u Danskoj su financirane iz poreza. Bez obzira na to jesi li bogat ili siromašan, zajamčen iznos je 965 eura mjesečno. Oni koji nemaju dodatnu privatnu ušteđevinu, dobivaju još toliko. Međutim, sve više ljudi, posebno fizički radnici, medicinske sestre i njegovatelji, traže da odu u prijevremenu penziju, jer ne mogu izdržati da rade do propisane starosne granice.
U Austriji zasad nema planova da se starosna granica podigne na 67 godina. Za muškarce je propisana starosna granica 65 godina, a za žene sada 61 godina. Međutim, do 2033. godine i za žene će granica biti 65 godina, kaže Nikolaus Neumaier iz ARD-ovog studija u Beču, piše dw.com.
