Usporedili smo najniže i najviše mirovine: 180 puta manje umirovljenika prima višestruko veće mirovine
Govoreći o adekvatnosti mirovina i siromaštvu u Hrvatskoj, svi se hvataju prosjeka. No, on je zbroj svega pa ne odražava stvarnu sliku. Ta slika je takva da više od 300.000 osoba prima najniže mirovine koje su četiri puta manje od najviših mirovina, koje prima tek nekoliko tisuća osoba. Ovakva razlika nije posljedica radnog staža, već kombinacije staža i uplaćenih doprinosa.
Foto: mirovina.hr
Kad se govori o adekvatnosti mirovina u Hrvatskoj, najviše se apostrofira njihov iznos. Oporbeni političari, umirovljeničke udruge i drugi smatraju da naše mirovine nisu dovoljne za život. Pritom svoj argument temelje na podacima o prosječnoj mirovini, a već ranije smo vidjeli koliko je jednostavno ‘uljepšati’ ih.
No, pravi kriterij siromaštva, na kojeg upozorava pučka pravobraniteljica, ali i podaci Državnog zavoda za statistiku o 32,4 posto starijih u riziku od siromaštva, najniže su mirovine. Broj primatelja tih mirovina, koje su zapravo zaštitna mjera za sve koji su tijekom svog radnog vijeka uplaćivali niske doprinose, od lipnja prima više od 300.000 osoba.
Riječ je o čak 25 posto ili jednoj četvrtini ukupne umirovljeničke populacije, koja je u kolovozu brojala 1.224.544 osobe. Kako smo već pisali, neki su do lipnja ove godine primali i manje od najniže mirovine, a nakon intervencije Silvana Hrelje u Saboru, HZMO im je po službenoj dužnosti ponovno obračunao mirovine.
S druge strane, najviše je mirovine primilo gotovo 1.700 osoba, što predstavlja 0,14 posto ukupne umirovljeničke populacije. Ipak, treba naglasiti da u oba korpusa nisu uključene najniže i najviše mirovine umirovljenika po posebnim propisima, niti onih koji su umirovljeni po ranijim propisima koji određuju najviše i najniže mirovine.
Za to smo morali ipak prokopati malo dublje u statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Pritom smo odlučili analizirati najniže i najviše mirovine za kolovoz, koje su isplaćene nakon odluke o usklađivanju od 8,42 posto, koje je utjecalo na rast svih mirovina, ali nije podiglo svima mirovine za taj postotak, o čemu smo pisali ovdje. Poseban je to utjecaj imalo na vrijednost najnižih mirovina (VNM), koja je za jednu godinu staža porasla s 11,19 na 12,13 eura.
Nisko da niže ne može biti
Najnižu mirovinu za kolovoz primilo je ukupno 306.259 osoba. Prosječna svota iznosila je 315,86 eura, a gledajući, pak, najniže mirovine po stažu i ostvarenim doprinosima, prosjek je 214,25 eura. Ostvareni staž je u prosjeku iznosio 28 godina i 11 dana.
Korisnici, staž, vrste i iznosi najnižih mirovina za kolovoz | Foto: HZMO
Najviše najniže mirovine su starosne, zatim slijede invalidske, a potom obiteljske. Najniže starosne mirovine za kolovoz u prosjeku iznose 329,68 eura. Takve su mirovine primile ukupno 237.643 osobe za prosječnih 30 godina, mjesec i 28 dana.
Najniža obiteljska mirovina za kolovoz je iznosila u prosjeku 227,56 eura. Nju je primilo 26.745 udovaca i udovica za prosječno odrađenih 21 godinu, osam mjeseci i tri dana. Osobe s invaliditetom koje primaju najnižu mirovinu, njih 41.871, dobile su u prosjeku 293,82 eura za prosječnih 20 godina i 17 dana staža.
Korisnici najnižih mirovina za kolovoz po kategorijama osiguranika | Foto: HZMO
Gledajući po bivšim fondovima radnika, obrtnika i poljoprivrednika, najviše najniže mirovine za kolovoz primilo je 15.831 obrtnika. Prosječan iznos njihovih mirovina nakon usklađivanja je 353,69 eura, ostvaren za 30 godina, šest mjeseci i 22 dana. Zaista najniže mirovine i dalje primaju poljoprivrednici. Njih 28.796 je za kolovoz dobilo u prosjeku 287,28 eura za skupljenih 22 godine, 10 mjeseci i devet dana staža. U ‘zlatnoj sredini’ su 261.632 radnika s prosječnom najnižom mirovinom od 316,71 eura ostvarenom temeljem prosječnog staža od 28 godina, pet mjeseci i 14 dana.
Velika razlika najviših i najnižih mirovina
S druge strane, u kolovozu je 1.695 osoba primilo najvišu mirovinu u prosječnom iznosu od 1.285,49 eura za prosječno ostvarenih 37 godina, četiri mjeseca i 24 dana staža.
U usporedbi s najnižim mirovinama za kolovoz, 180 puta manje umirovljenika primilo je najviše mirovine. No, one su mirovine u odnosu na najniže u kolovozu ‘samo’ 4,07 puta više. Razlika u stažu između ove dvije kategorije iznosi devet godina, četiri mjeseca i 13 dana.
Korisnici, staž, vrsta i prosječni iznosi najviših mirovina za kolovoz | Foto: HZMO
Najvišu starosnu mirovinu za kolovoz dobilo je 888 osoba, u prosječnom iznosu od 1.419,07 eura za prosječno ostvarenih 37 godina, dva mjeseca i 14 dana staža. To je ujedno i 4,3 puta viši iznos od prosječne najniže starosne mirovine. Razlika u stažu u ovoj je kategoriji sedam godina, mjesec i 14 dana. Starosnih umirovljenika s najvišim mirovinama je 267 puta više od onih s najnižim mirovinama.
Slična je situacija i s usporedbom primatelja najviše i najniže invalidske mirovine. Najvišu invalidsku mirovinu za kolovoz primilo je 29 osoba u prosječnom iznosu od 995,49 eura. U usporedbi s primateljima najniže invalidske mirovine, riječ je o 1.443 puta manjem broju umirovljenika koji su dobili 3,38 puta veće mirovine od primatelja najnižih invalidskih. Razlika u stažu između primatelja najviših i najnižih mirovina ovdje je četiri godine i 16 dana.
Korisnici, staž, vrsta i prosječni iznosi najviših mirovina za kolovoz isplaćenih po propisima koje su vrijedili do kraja 1998. godine. | Foto: HZMO
Obiteljske mirovine kod primatelja najviših mirovina, su za kolovoz u prosjeku iznosile 1.143,83 eura i bile su više od najnižih za 5,02 puta. Broj primatelja najviše obiteljske mirovine je 34,37 puta manji od broja primatelja najniže obiteljske mirovine. Razlika u stažu je, pak, 16 godina, 11 mjeseci i tri dana u korist primatelja najviše obiteljske mirovine.
Uz to, najvišu mirovinu za kolovoz, ali po propisima koji su vrijedili do 1999. godine primile su još 1.204 osobe kojima ona u prosjeku iznosi 1.311,19 eura i ostvarena je za 35 godina, šest mjeseci i šest dana staža. Te su mirovine u prosjeku više od najviših po trenutnim propisima za 25,70 eura. Isto se može reći i za starosne, obiteljske i invalidske mirovine, unatoč gotovo dvije godine kraćem stažu.
