Usporedili smo najniže i minimalne mirovine: Slično zvuči, ali razlike su nevjerojatno velike
Percepcija mirovinskih primanja često se svodi na opći prosjek. No, brojne su kategorije mirovina koje su ispod tog prosjeka. Stoga smo usporedili dvije koje zvuče najmanje. Riječ je o najnižim i minimalnim mirovinama. Kako nam je pokazala statistika, najniže su zaista takve, dok su minimalne čak i iznad prosjeka svih mirovina.
Sitan novac | Foto: mirovina.hr
Govoreći u raznim prigodama brojni akteri u društvu na različite načine govore o položaju starijih osoba u Hrvatskoj. Pritom koriste različite brojke i podatke, interpretirajući ih na različite načine. Tako znamo da je u riziku od siromaštva prošle godine živjelo 32,4 posto starijih osoba. Također znamo da najnižu mirovinu prima više od 300.000 ljudi.
Upravo su najniže mirovine izazvale brojne prijepore. Nije to novi model u hrvatskom mirovinskom sustavu. Postoji od 1999. godine, kad je zamijenio model minimalnih mirovina. Iako se na prvi pogled čini kako je riječ o istoj stvari, razlike su velike.
Naime, minimalna se mirovina određivala kao 60 posto minimalne plaće. Doduše, treba reći kako su u to vrijeme plaće bile drastično niže nego danas. S druge strane, najniža se mirovina određuje pomoću vrijednosti najniže mirovine za jednu godinu staža (VNM), koja iznosi 103 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM), odnosno osnovice za izračun svih mirovina koja se usklađuje dvaput godišnje. Trenutno VNM iznosi 12,13 eura.
Kako najniže mirovine po mnogima ne ispunjavaju svoju svrhu, odnosno ne predstavljaju zaštitnu mjeru protiv siromaštva za sve koji su tijekom svog radnog vijeka uplaćivali niske doprinose, postoje razne inicijative za njihovom promjenom, povećanjem, pa čak i ukidanjem. Sindikat umirovljenika Hrvatske iz naftalina je izvukao ideju o povratku minimalnih mirovina te ukidanju najnižih. Imaju razloga za to, pogotovo ako se pogleda statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Nakon što smo u ovom članku najniže mirovine usporedili s najvišima, u ovom ćemo tekstu napraviti usporedbu najnižih i minimalnih mirovina. Radi pojednostavljivanja, uzet ćemo podatke o mirovinama za kolovoz, odnosno nakon rekordnog usklađivanja od 8,42 posto.
Najniže mirovine su zaista takve
Spomenuta statistika kaže da je najnižu mirovinu za kolovoz primilo ukupno 306.259 osoba. Prosječni je iznos usklađivanjem povećan na 315,86 eura. Gledajući, pak, najniže mirovine po stažu i ostvarenim doprinosima, prosjek je 214,25 eura. Ostvareni staž je u prosjeku iznosio 28 godina i 11 dana.
Korisnici, staž, vrste i iznosi najnižih mirovina za kolovoz | Foto: HZMO
Najviše najniže mirovine su starosne, zatim slijede invalidske, a potom obiteljske. Najniže starosne mirovine za kolovoz u prosjeku iznose 329,68 eura. Takve su mirovine primile ukupno 237.643 osobe za prosječnih 30 godina, mjesec i 28 dana staža. Najniža obiteljska mirovina za kolovoz je iznosila u prosjeku 227,56 eura. Nju je primilo 26.745 udovaca i udovica za prosječno odrađenih 21 godinu, osam mjeseci i tri dana. Osobe s invaliditetom koje primaju najnižu mirovinu, njih 41.871, dobile su u prosjeku 293,82 eura za prosječnih 20 godina i 17 dana staža.
Korisnici najnižih mirovina za kolovoz po kategorijama osiguranika | Foto: HZMO
Gledajući po bivšim fondovima radnika, obrtnika i poljoprivrednika, najviše najniže mirovine za kolovoz primilo je 15.831 obrtnika. Prosječan iznos njihovih mirovina nakon usklađivanja je 353,69 eura, ostvaren za 30 godina, šest mjeseci i 22 dana. Zaista najniže mirovine i dalje primaju poljoprivrednici. Njih 28.796 je za kolovoz dobilo u prosjeku 287,28 eura za skupljenih 22 godine, 10 mjeseci i devet dana staža. Po iznosu najnižih mirovina, u sredini se nalazi najbrojnija skupina. Radnici, njih 261.632, u prosjeku su dobili 316,71 euro najniže mirovine za prosječno ostvarenih 28 godina, pet mjeseci i 14 dana.
Manje primatelja, veće svote
Kako su se minimalne mirovine određivale do 1. siječnja 1999. godine, tako je broj njihovih primatelja višestruko manji. Oni i dalje dobivaju minimalne mirovine koje se usklađuju dvaput godišnje, jer se jednom stečeno pravo ne gubi, odnosno nije bila predviđena retroaktivna primjena modela najnižih mirovina.
Sudeći po statistici, to je sretna okolnost. Naime, minimalne mirovine za kolovoz primilo je ukupno 8.986 umirovljenika, što je 34 puta manje od broja primatelja najnižih mirovina. Ali, minimalna mirovina je u prosjeku za kolovoz iznosila 522,74 eura, što u odnosu na najniže mirovine daje razliku od 206,88 eura. Usporedbe radi, prosječna je mirovina za kolovoz iznosila 446,69 eura (s međunarodnim ugovorima), odnosno 504,76 eura (bez tih ugovora). Dakle, minimalna mirovina je viša i od ukupne prosječne! Prosječni ostvareni staž je 34 godine, četiri mjeseca i 26 dana (šest godina, tri mjeseca i 15 dana više nego kod primatelja najniže mirovine).
Korisnici, prosječan iznos, staž i vrsta minimalnih mirovina isplaćenih za kolovoz | Foto: HZMO
Gledajući po kategorijama, najviša je minimalna starosna mirovina koju je u kolovozu primilo 8.155 osoba (29 puta manje nego najniže). U prosjeku ona je iznosila 530,79 eura. To je opet više od ukupne prosječne mirovine, ali bitniji nam je podatak da je razlika između minimalne i najniže starosne mirovine 201,11 eura.
Minimalna obiteljska mirovina za kolovoz iznosila je 407,32 eura, odnosno 179,76 eura više od najniže obiteljske. Minimalna obiteljska mirovina se čak kreće u rangu prosječne obiteljske mirovine bez međunarodnih ugovora (za kolovoz 428,72 eura). Takvu je mirovinu primilo 457 udovica i udovaca, što je 58 puta manje od broja udovaca i udovica koji su primili najnižu mirovinu. Prosječan staž u ovoj kategoriji iznosio je 27 godina i 21 dan što je pet godina, četiri mjeseca i 18 dana više od primatelja najniže obiteljske mirovine.
Kad gledamo minimalne invalidske mirovine, one su također značajno više od najnižih. U prosjeku su za kolovoz iznosile 488,18 eura, odnosno 194,36 eura više od najniže invalidske mirovine, a primile su je 374 osobe (112 puta manje od primatelja najniže invalidske mirovine). Ne trebamo ni napominjati kako je minimalna invalidska mirovina značajno veća od prosjeka svih invalidskih mirovina za kolovoz. Gledajući staž, primatelji minimalne invalidske mirovine ostvarili su u prosjeku 16 godina, osam mjeseci i 29 dana, što je u odnosu na primatelje najniže invalidske mirovine manje za tri godine, četiri mjeseca i 12 dana.
