Usklađivanje mirovina: ‘Jedini način kako umirovljenici ne bi ovisili o Plenkovićevim lunch paketima’
Burno se raspravljalo danas u Saboru o SDP-ovu prijedlogu da se mirovine usklađuju u omjeru 100 posto prema većem indeksu rasta cijena ili plaća. Oporba je podsjetila da svaki četvrti umirovljenik ima 365 eura prosječnu mirovinu. Državni tajnik Ivan Vidiš (HDZ) branio se rekordnim rastom mirovina u mandatu Vlade i planovima za dalje. Vladajući su SDP prozvali za stagnaciju mirovina u vrijeme njihove vladavine, dok je oporba napadala s inflacijom i tezom da će mirovine nastaviti zaostajati za plaćama.
U Saboru danas burno o usklađivanju mirovina | SDP-ova Mirela Ahmetović (na slici)
O izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju, prema prijedlogu SDP-a, raspravljalo se danas u prilično praznom Saboru. Klub zastupnika SDP-a traži usklađivanje mirovina prema 100 posto iznosa povoljnijeg indeksa rasta, cijena ili plaća u prethodnom polugodišnjem razdoblju.
– U vrijeme kad svaki četvrti hrvatski umirovljenik ima 365 eura prosječnu mirovinu, u vrijeme kada je inflacija veća za umirovljenike jer troše više na osnovnu košaricu, ne vidim nijedan razlog da se ne uzme povoljniji indeks u stopostotnom iznosu i da se tako malo niveliraju mirovine, kratko je obrazložio u ime predlagatelja Siniša Hajdaš Dončić.
Dončić: ‘Inflacija je za nas 3 posto, a za umirovljenike 30’
Boris Lalovac upozorio je da će se zaostajanje plaća i mirovina za ovom inflacijom morati ispravljati godinama. Vlada je, ističe, propustila to napraviti u doba najveće inflacije kada su mirovine najviše zaostajale za plaćama. Vlada tek sada predlaže izmjenu formule usklađivanja u omjeru 85:15, umjesto trenutne 70:30, ali sada kada je kasno. Stopostotno usklađivanje, podsjeća Lalovac, SDP predlaže već godinama, a tek je sada ušlo u saborsku raspravu. Danas se, ističe, pokazalo da su bili u pravu i da se reagiralo ranije, imalo bi efekta. Ovako će mirovine i dalje zaostajati za plaćama.
Dončić je objasnio da bez trajnog dodatka na mirovinu ni nivelacija ne bi imala smisla. Prijedlog je da umirovljenici s najnižom mirovinom dobiju dodatnih sto eura koje bi potrošili na osnovne živežne namirnice. Istaknuo je i da inflacija nije jednaka za sve. Za saborske zastupnike s velikom plaćom, kaže, može biti tri posto, ali za umirovljenike s prosječnom mirovinom je 30 posto.
Nakon što su zastupnici iz redova oporbe u replikama podržali ovaj SDP-ov prijedlog, replicirali su i većinski zastupnici. Majda Burić (HDZ) rekla je da je ovaj prijedlog zakona ofrlje sklepan te pokazuje da SDP ne zna kako podići mirovine. Burić je podsjetila da je u vrijeme Milanovićeve Vlade, kada je Hajdaš Dončić bio ministar, mirovna povećana za svega osam eura u četiri godine. Burić kaže da indeksacija mirovina nije jedni način da se povećaju mirovine.
– Nije jedini način, ali je jedni kako umirovljenici ne bi ovisili o Plenkovićevim lunch paketima, replicirala joj je SDP-ova Mirela Ahmetović misleći pritom na jednokratne pomoći.
Vidiš: ‘Formulu smo već mijenjali 2019. i sad ćemo opet’
Vlada je dostavila mišljenje na SDP-ov prijedlog o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju sa stopostotnim usklađivanjem. Što misli Vlada o usklađivanju u omjeru 100:0 prema rastu cijena i plaća, predstavio je danas u Saboru državni tajnik iz Piletićeva ministarstva, Ivan Vidiš. Vidiš je itekako pratio prethodnu raspravu pa je i sam rekao da mu nisu sjele ocijene pojedinih zastupnika da Vladu ne zanimaju umirovljenici i da daje tek povremene dodatke.
– Većina država članica EU ima model usklađivanja poput našeg, u različitim omjerima. Predložili smo 85:15. Švicarska formula u omjeru 50:50 mijenjala se 2019. na omjer 70:30 čime su mirovine u samo zadnje četiri godine rasle za 54 posto. Predvidjeli smo niz mjera koje ćemo ostvariti izmjenama i dopunama Zakona i mirovinskom osiguranju. Niste naveli ni dugoročne troškove ovog prijedloga, kao ni to za koliko će umirovljenicima stopostotnim usklađivanjem mirovine biti veće. Omjer umirovljenika i radnika raste, sada iznosi 1,42, dakle imamo pozitivne trendove, nikad veći broj zaposlenih i nikad manje nezaposlenih, a tu je i fiskalna odgovornost, rekao je Vidiš u ime Vlade o prijedlogu SDP-a, dodajući da unatoč rastu mirovina one moraju biti primjerenije.
Vidiš je rekao da na mirovine odlazi četvrtina državnog proračuna, da one čine 10 posto udjela u BDP-u, a da će za mirovine ove godine trebati 8,3 milijarde eura, što je milijardu više nego lani. Podsjetio je i na uvođenje isplate dijela obiteljske mirovine te rast obiteljske i najniže mirovine.
‘Jednokratni dodaci nisu milostinje, stvorio se višak…’
Mostov zastupnik, profesor vjeronauka Ante Kujundžić pitao je Vidiša čemu onda jednokratni dodaci kada se već stalno ističe da su mirovine rasle i preko 70 posto. Piletićev savjetnik objasnio je da to nisu ‘milostinje’ nego mogućnost da se zbog viškova u blagajni taj novac isplati, uz ideju da se uvede trajni dodatak na mirovine. Najveće iznose jednokratnih pomoći dobivaju oni s najnižim mirovinama, naglasio je, jer su upravo brojni zastupnici komentirali da svaki četvrti umirovljenik živi s manje od 400 eura.
HSU-ov predsjednik Veselko Gabričević pitao je Vidiša koji je stav Vlade o povećanju osobnog odbitka za umirovljenike, s obzirom na to da ih je mnogo nakon posljednjeg usklađivanja upalo u porezne škare. Gabričević predlaže da se ne oporezuju mirovine u visini od barem 860 eura, koliko iznosi cenzus za isplatu jednokratne pomoći, a idealno bi bilo, dodaje, 1.000 eura kako je već ranije predložio. Vidiš je rekao da je to pitanje za Ministarstvo financija. Rasprava se među oporbom i vladajućima povela zbog manjih mirovina u vrijeme SDP-a, pri čemu je SDP-ov argument da se za tada skoro dvostruko manje mirovine moglo kupiti više. Na kraju su klubovi zastupnika iznijeli svoja mišljena o povećanju mirovina kroz predloženu formulu usklađivanja od 100 posto.
