Umrlo više umirovljenika nego lani: Živjeli su od 473 eura, a mirovinu su koristili 20 godina
Oko 3.800 umirovljenika više umrlo je u odnosu na prošlu godinu. Do isplate mirovina za studeni tijekom 2024. godine ostali smo tako bez gotovo 40.000 korisnika mirovina. Oni su preživljavali s 473 eura u prosjeku, što je nedostatno za osiguravanje kvalitetnijeg, a samim time i zdravijeg života. Mirovinu su u prosjeku koristili 20 godina, ali razlike između muškaraca i žena su velike.
Gubitak voljenih | Pexels
Ove godine do kraja listopada u Hrvatskoj je čak 39.318 umirovljenika umrlo, pokazuju podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, do isplate mirovina u studenome umrlo ih je 3.798 više nego lani u istom razdoblju. Priličan je to porast smrtnosti među umirovljeničkom populacijom. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti, o čemu više možete pročitati ovdje.
Godina zasad u granicama ‘normalnog’
Umrlih je ipak bilo više 2022. nego sada, 43.750 u istom razdoblju, kada su se još uvijek osjećale posljedice pandemije. Najgore je bilo 2021. godine s 45.040 umrlih do isplate mirovna za studeni, dok je 2020. bilo 38.445 umrlih. Jasno to ukazuje na porast smrtnosti među starijom populacijom u vrijeme pandemije, ali i da se smrtnost sada iznova povećala, doduše ne tako drastično, u odnosu na pretpandemijsku i postpandemijsku godinu.
Godišnji broj umrlih korisnika mirovina dat će jasniju sliku, ali brojke već sada nisu optimistične. Tijekom 2023. umrlo je ukupno 42.663 umirovljenika, a 2022. godine čak 55.059 umirovljenika, dok je Hrvatska rekordni broj umrlih korisnika mirovina imala u 2021. godini, njih čak 60.815, o čemu smo pisali ovdje. Smrtnost je skočila već krajem 2020. pa je ukupan broj umrlih bio 54.578, a u godini koja je u potpunosti prethodila pandemiji, 2019. umrlo je 48.505 umirovljenika pa se može reći da je ova godina još uvijek u granicama ‘normalnog’.
Život s primanjima s kojima se ne može ‘kupiti’ zdravlje
Umirovljenici koji su umrli u ovoj godini, živjeli su s primanjima od prosječnih 473 eura. Sasvim je jasno da se od takvih sredstava ne može osigurati ni zdrava prehrana, ni dodaci prehrani, lijekovi bez recepta ni ostalo što bi moglo utjecati na kvalitetu, a samim time i produljenje životnog vijeka. Ako tomu pridodamo zdravstveni sustav s predugim listama čekanja, računica je posve jasna. Kako obaviti pregled privatno preko uputnice, pročitajte ovdje. Premda je umrlo više muškaraca nego žena među umirovljeničkom populacijom, žene su te koje su živjele s oko 50 eura manjom prosječnom mirovinom.
Umirovljenici u prosjeku mirovinu koriste 20 godina, no postoje razlike među vrstama primanja. Naime, starosna mirovina koristi se najdulje, gotovo 22 godine. Međutim, tu je ogromna razlika od sedam godina, između muškaraca s 19 godina korištenja i žena s gotovo 26 godina korištenja mirovine u prosjeku. Zbog toga su žene većinom udovice, korisnice obiteljske mirovine ili njezina dijela u samoći i starosti.
Novih umirovljenika u 2024. ipak više nego umrlih
Invalidske mirovine koriste se 20 godina, opet u korist umirovljenica s 22 godine korištenja u odnosu na muškarace s 19 godina. Najkraće se pak koristi obiteljska mirovina, što je i razumljivo s obzirom na to da se ova vrsta mirovine često počinje koristiti u već dubljoj starosti. Statistika pritom ne radi razliku između spolova, već pokazuje nešto manje od 18 godina prosječnog korištenja obiteljske mirovine.
Novih korisnika mirovina je nešto više nego umrlih, što je svakako ohrabrujuća vijest, njih 40.342. Ipak, pojedinačno je više samo onih koji idu u starosnu mirovinu, dok se broj novih umirovljenika koji koriste invalidsku i obiteljsku mirovinu smanjuje, s obzirom na to da ih više umire, nego što ih odlazi u mirovinu. Kako izgleda odnos novih i umrlih korisnika mirovina u posljednje četiri godine možete pogledati u prikazu Zavoda za mirovinsko osiguranje ispod teksta.
Novi i umrli korisnici mirovina | HZMO
