Umirovljenike u 2024. godini čeka šest važnih izmjena: Pozitivne su sve, osim jedne
Umirovljenike, ako je suditi prema sadašnjim najavama, čeka solidna izborna 2024. godina. Starijim građanima sprema se šest izmjena u mirovinskom sustavu. Među njima je povoljnija formula usklađivanja mirovina, veća ‘nacionalna mirovina’, veće mirovine iz drugog mirovinskog stupa, zatim ‘trinaesta mirovina’, veći staž za majke, ali i stroži uvjeti za umirovljenje žena.
Po mnogočemu krizna godina na izmaku donijela je nekoliko važnih promjena u mirovinskom sustavu, a u izbornoj 2024. naše starije građane čeka još šest važnih izmjena. Među njima su povoljnija formula usklađivanja mirovina, veća nacionalna naknada za starije, veće mirovine iz oba mirovinska stupa, trajni dodatak na mirovinu, povećani dodatni staž za majke, ali i stroži uvjeti za odlazak žena u mirovinu.
Povoljnija formula usklađivanja mirovina
Predstavnici umirovljenika dogovorili su povoljniju formulu usklađivanja mirovina s ministrom Marinom Piletićem na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Prema novom modelu, mirovine će se usklađivati u korist povoljnijeg indeksa rasta potrošačkih cijena ili plaća u omjeru 85:15, umjesto dosadašnjih 70:30.
Kompromisno je to rješenje, jer su Sindikat i Matica umirovljenika tražili da se mirovine usklađuju sto posto u korist povoljnijeg indeksa. Povoljnija formula tek treba proći zakonsku proceduru, a kako se mirovine usklađuju dvaput godišnje, od 1. siječnja i od 1. srpnja, primijenjivat će se tek od druge polovine godine.
Veća ‘nacionalna mirovina’ za starije
Nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina koje ne ostvaruju pravo na mirovinu od 1. siječnja raste sa 120 na 150 eura. Ono što je važnije od tih 30 eura povećanja jest povećanje cenzusa za ostvarivanje ovog prava sa 120 na 300 eura po članu kućanstva. To znači da ako, primjerice, supružnik ima 600 eura mirovine, a supruga nema prihoda, ona može dobiti nacionalnu mirovinu.
Isto tako, uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj smanjen je s 20 na deset godina, a pravo na nacionalnu naknadu za starije po novom će imati i građani koji su u postupku raskidanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Osobe kojima bi ova vrsta pomoći bila povoljnija od mirovine ili zajamčene minimalne naknade, moći će ih se odreći u korist nacionalne mirovine, o čemu više možete pročitati na ovom linku.
Veće mirovine za osiguranike iz oba mirovinska stupa
Najvažnija promjena četiriju zakona o mirovinskim fondovima jest povećanje dodatka s 20,25 na 27 posto umirovljenicima koji se opredjeljuju za isplatu iz oba mirovinska stupa. To će povećati mirovine svim budućim, ali i trenutnim ‘dvostupnim’ korisnicima koji je oko 15.000.
Također, građani će prilikom odlaska u mirovinu iz oba mirovinska stupa moći jednokratno povući 20 posto mirovinske štednje, umjesto dosadašnjih 15 posto, o čemu smo više pisali ovdje.
Trajni dodatak na mirovinu
Popularna ‘trinaesta mirovina’ bit će uvedena kao sastavni dio mirovine. Rezultat je to pregovora predstavnika umirovljenika i Vlade, međutim i tu je postignuto tek kompromisno rješenje. Umirovljenici su se trinaestoj mirovini nadali već ovoga Božića, no morat će se strpjeti do iduće godine. Prema sadašnjem prijedlogu, iznos dodatka ovisio bi o godinama radnog staža, što znači da bi oni koji su prije mirovine radili dulje, dobivali veći dodatak.
Zasad je riječ o pet eura po godini staža, što bi umirovljeniku s prosječnu 31 godinu staža donijelo 155 eura trajnog dodatka. Ipak, čeka se još uvijek službena odluka Vlade, a o ‘trinaestoj mirovini’ možete više pročitati na ovom linku.
Povećani dodatni staž za majke
Da će majke prilikom odlaska u mirovinu dobivati 12 mjeseci staža po djetetu, umjesto sadašnjih šest mjeseci, obećao je ovih dana premijer Andrej Plenković. Suprotno je to zahtjevima Sindikata i Matice umirovljenika koji su tražili da se svim majkama, a ne samo umirovljenima od 2019. godine, retroaktivno isplati dodatnih šest mjeseci staža po djetetu.
Naime, sada su majke umirovljene prije 2019. diskriminirane u odnosu na novije umirovljenice koje zahvaljujući ovoj mjeri imaju veće mirovine. Ako bi samo buduće umirovljenice dobile 12 mjeseci staža umjesto sadašnjih šest, to bi samo dodatno pojačalo diskriminaciju, o čemu smo više pisali ovdje.
Stroži uvjeti za umirovljenje žena
Zakonska dob za umirovljenje žena povećava se iz godine u godinu za po tri mjeseca i tako sve do 2030. godine kada će se izjednačiti uvjeti muškaraca i žena za odlazak u mirovinu. Tako radnice do kraja ove godine još uvijek mogu otići u prijevremenu mirovinu s 58 godina i tri mjeseca starosti te 33 godine i tri mjeseca radnog staža. Već od 1. siječnja uvjet će biti da imaju 58 i pol godina života i 33 i pol godine staža.
Ako su napunile najmanje 15 godina staža, radnice mogu ranije od muškaraca i u starosnu mirovinu. Do kraja prosinca to mogu učiniti sa 63 godine i tri mjeseca, a već od iduće godine uvjet će biti 63 i pol godine života, o čemu smo više pisali ovdje.