Umirovljenicima 2024. nije donijela puno, ali ove četiri stvari u 2025. trebale bi to popraviti
Mala reforma drugog stupa, povrat od deset posto za dio ‘povlaštenih’, uvođenje inkluzivnog dodatka, veća nacionalna naknada, uz besplatni vlak i početak gradnje centara za starije, postignuća su Vlade u 2024. kada je o umirovljenicima i starijim građanima riječ. Uz nastavak dosadašnjih projekata, umirovljenike u 2025. prema najavama čekaju konkretnije promjene. Među njima su trajni dodatak na mirovinu, nova formula usklađivanja, godina dana staža po djetetu i veća bonifikacija kasnijeg odlaska u mirovinu.
Umirovljenici i starije osobe nisu pretjerano profitirali od izborne 2024. godine. Vlada se, naime, u prvoj polovini godine bavila izborima i sastavljanjem Vlade. Drugu polovinu godine umirovljenički su predstavnici iskoristili za jačanje pritiska, što će u konačnici donijeti konkretne mjere 2025. godine, premda su neke od njih obećane lani pa se provedba očekivala još u ovoj godini. No, krenimo redom.
Mini reforma drugog stupa obilježila 2024. godinu
Vlada je u 2024. godinu, kada je o pravima umirovljenika i starijih osoba riječ, ušla s već definiranim odlukama koje su početkom godine samo stupile na snagu. Tako su izmijenjena četiri zakona o mirovinskim fondovima, a zbog jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa, kao i povećanja mirovina te prinosa kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima, o čemu smo pisali ovdje.
Nacionalna naknada za starije osobe povećana je na 150 eura od 1. siječnja, a cenzus za ostvarivanje ovog prava udvostručen je. U praksi to znači da ako, primjerice, žena starija od 65 godina nema prihoda, a suprug ima mirovinu do 600 eura, ona ima pravo na ovu mjesečnu pomoć. Nacionalnu naknadu u prosincu je dobilo 17.719 građana, o čemu smo pisali ovdje. Time je broj korisnika udvostručen u odnosu na lani. Od ove godine građanima umirovljenima prema posebnim propisima vraćeno je i pet posto, ukupno deset posto s odlukom iz srpnja 2023. godine, a za koliko su ove mirovine bile umanjene od 2010., o čemu smo pisali ovdje.
Inkluzivni dodatak uveden, ali mnogi ga još čekaju
Uz ove tri stvari, uveden je i inkluzivni dodatak koji koriste pretežno starije osobe. Nažalost, inkluzivni dodatak koji donosi znatno veće naknade u odnosu na postojeće, nije zaživio u praksi. Trećina već postojećih korisnika nije dobila rješenje o inkluzivnom dodatku pa su prisiljeni cijelu godinu živjeti od znatno manjih iznosa u odnosu na one koji im pripadaju po novom zakonu. Uz to, trebaju dobiti i zaostatke u razlici iznosa za cijelu ovu godinu, ali to će se prema obećanjima Vlade dogoditi tek od siječnja 2025. godine.
Isto tako, dječji doplatak koji isplaćuje Zavod za mirovinsko osiguranje osiguran je ove godine zakonskim izmjenama za gotovo dvostruko više korisnika, među kojima su i djedovi i bake za svoje unuke. Isto tako, počela je gradnja centara za starije osobe. Hrvatska će dobiti ukupno 18 ovakvih centara koji bi trebali biti završeni do sredine 2026. godine. Ne treba zaboraviti ni isplaćena jednokratna novčana primanja na mirovinu, među kojima je i božićnica za sve umirovljenike.
Nova formula usklađivanja uz neznatnu razliku
Umirovljenici i stariji od 65 ove godine dobili su i besplatni vlak, a taj će se projekt nastaviti i tijekom 2025. godine, o čemu više možete doznati ovdje. Ipak, 2025. trebala bi biti godina prave male mirovinske reforme. Podsjetimo, Vlada je umirovljenicima obećala uvesti četiri važne izmjene, što su za naš portal nedavno i potvrdili iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, otkrivši da se na reformi već radi.
Prva mjera je promjena načina usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i troškova života. Naime, sadašnja formula je 70:30, a ova će promjena umirovljenicima donijeti svega nekoliko eura više na računima. Nadolazeće siječanjsko usklađivanje moglo bi donijeti svega dva posto rasta, o čemu smo pisali ovdje, a prema računici mirovinskog analitičara Željka Šempera. Prema sadašnjih 70:30 prosječno povećanje bi u ovom slučaju iznosilo 21,01 euro, a prema budućem omjeru 85:15 bi iznosilo 23,61 euro. Dakle, svega 2,60 eura više donosi nova formula, premda će se ona primijeniti tek od srpnja, kada se očekuje veće usklađivanje.
Umirovljenici se najviše vesele trinaestoj mirovini
Vlada uvodi i godišnji dodatak na mirovinu. Iznos takozvane trinaeste mirovine ovisio bi o godinama radnog staža, tako da bi više dobivali oni s više staža. U prvim razgovorima između predstavnika umirovljenika i Vlade govorilo se o iznosu od pet eura po godini staža, dok Sindikat umirovljenika predlaže puno povoljnije rješenje, o čemu više možete pročitati ovdje. U konačnici, moguće da će se naći nekakav kompromis.
Povećava se i dodani staž sa sadašnjih šest na 12 mjeseci za svako dijete. Redefinirat će se i model povećanja, odnosno bonifikacije mirovine. Naime, ako nastavite rad i nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, bonifikacija trenutačno iznosi 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada. Bonifikacija može donijeti najviše 27 posto veću mirovinu za najviše pet godina rada. Uvjet je da osoba ima najmanje 35 godina staža stečenog u Hrvatskoj, o čemu smo pisali ovdje.