Umirovljenici zajedno traže da se studiranje prizna u radni staž: ‘Ovakvu financijsku kaznu treba okončati’
Politička platforma ‘Umirovljenici zajedno’ ima dosta dobre argumente zbog kojih bi godine redovnog studiranja trebalo uvrstiti u radni staž. Naime, upravo zbog godina studija mnogi umirovljenici ne uspiju steći ‘puni’ radni staž do svoje 65. godine. Također, nakon studija su dugo čekali i na zaposlenje zbog lošeg stanja na tržištu rada. Osim što bi se po uzoru na brojne europske zemlje ispravila ova nepravda prema starijima, mladima bi to ujedno bio poticaj da se odvaže na fakultetsko obrazovanje i ostanak u Hrvatskoj.
Učenje | Ilustracija/Pexels
Većina ljudi zbog studiranja, a potom i traženja posla, nije mogla ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine. Kraći radni staž se reflektira na konačnu visinu mirovina pa su godine studiranja sasvim mjerljiva ‘financijska’ kazna po umirovljenju. U kontekstu borbe protiv siromaštva, takva svojevrsna penalizacija treba što prije biti okončana priznavanjem godina studiranja u staž, smatra politička platforma Umirovljenici zajedno. Podsjetimo, ranije su predložili i da u staž uđe i studentski rad, o čemu smo pisali ovdje.
Zbog lošeg stanja na tržištu rada nisu mogli naći posao
Neke zemlje članice EU već imaju takvu praksu. Poljska za pet godina studiranja priznaje čak osam godina u radni staž. Njemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju studentima otkup godina studiranja koje potom ulaze u radni staž, što im, naravno, utječe na visinu mirovine.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj 24,1 % populacije ima fakultetsko obrazovanje. Poznato je da im je kroz proteklih tridesetak godina bilo teško odmah pronaći posao, a to je razlog da su rijetki građani s fakultetskom diplomom do svoje 65. godine uspjeli ostvariti puni radni staž.
– Vlada RH je ta koja svojim politikama stvara mogućnosti za zapošljavanje ljudi i treba na sebe preuzeti i punu odgovornost za sve koji zbog lošeg stanja na tržištu rada nisu mogli odmah nakon stjecanja diplome ostvariti svoje ustavno prava na rad. neki su na prvo radno mjesto čekali i po nekoliko godina i sve su to samo dodatni razlozi da se godine redovnog studiranja trebaju priznati u staž, poručuju Milivoj Špika i Lazar Grujić.
Mladi vide da su im vršnjaci zakinuti za godine rada
Kako je mirovinski sustav u isključivoj nadležnosti svake članice EU-a tako je isključivo stvar političke odluke svake članice hoće li se studiranje priznati u radni staž, omogućiti otkup godina studiranja poput Belgije i Austrije, ili osmisliti neki vlastiti model koji ima za cilj priznavanje studiranja u radni staž.
– Priznavanje godina redovnog studiranja u radni staž po nekom od poznatih modela bi svakako bio značajan iskorak u poboljšavanju statusa hrvatskih umirovljenika s fakultetskim obrazovanjem, ali i putokaz za mlade. Mladi vide da su mnogi njihovi vršnjaci po četiri, pet, pa i više godina redovnog studiranja umjesto ‘prihoda’ imali trošak, kao i da su nerijetko u cijelom nizu zanimanja, posebno u javnom sektoru, nakon zaposlenja imali podjednaku, a nerijetko i manju plaću od svojih već podosta situiranih vršnjaka koji nisu studirali, upozoravaju koordinatori ove političke platforme.
Mladima razlog više da se odluče na studiranje
Priznavanjem godina studiranja u staž, smatraju, upravo bi se mladima dao razlog više da u kalkuliranju isplati li im se studiranje prigrle taj intelektualni i ekonomski napor. Nekima to može biti i razlog više da nakon završenog studija svoju budućnost i obitelj realiziraju u Hrvatskoj, što bi za sve lošiju demografsku sliku svakako bio veliki iskorak u pozitivnom smjeru. Naime, poznato je da mladi i školovani ljudi ne odlaze u svijet samo zbog viših plaća, već sve više i zbog niza dubioznih pravila, uz otežano profesionalno napredovanja u Lijepoj našoj.
– Intelektualna elita nekih parlamentarnih stranaka koja se studenata i njihovih prava nije sjetila svih proteklih četiri i više godina sada pred izbore plagira dio iz našeg programa predstavljajući ga izvorno svojim što je bezobrazluk bez presedana, ali i tužno saznanje da ta takozvana intelektualna elita nema svoje ideje i rješenja, poručili su Umirovljenici zajedno.
