Umirovljenici i vladajući bez dijaloga u ključnim pitanjima: ‘Nemojte vi sad nama mijenjati matematiku…’
Umirovljeničke su udruge od vladajućih zatražile promjenu formule usklađivanja mirovina, vraćanje instituta minimalne mirovine, povećanje osobnog odbitka te ukidanje oporezivanja mirovina. Naišli su na dijametralno suprotne stavove, no zato bi mogli biti prihvaćeni njihovi zahtjevi o 13. mirovini i dodatnom stažu za umirovljene majke.
Na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe raspravljalo se o brojnim zahtjevima umirovljenika | Foto: MROSP
Brojni su zahtjevi umirovljenika stigli na stol resornih tijela, koja su ovoga ponedjeljka dala svoje mišljenje na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Osim promjena u drugom i trećem stupu te 13. mirovine, predstavnici umirovljeničkih udruga, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i drugih Vladinih tijela raspravljali su o tome što je učinjeno i što tek treba biti učinjeno.
Ministar rada i mirovinskog sustava, Marin Piletić pohvalio se svime što je dogovoreno na Vijeću za vrijeme njegova mandata. Tu svakako treba uvrstiti i povećanje obiteljskih mirovina, odnosno uvođenje novog modela koji predviđa isplatu dijela obiteljske mirovine uz vlastitu, o čemu smo u nekoliko navrata opširno pisali.
Neke mjere su prihvaćene
Poseban naglasak je stavljen na već spremne izmjene i dopune Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koje su već ranije predstavljene. Njima će se iznos naknade povećati na 150 eura, a uvjeti će biti olabavljeni.
– Bilo je riječi o nacionalnoj naknadi koja je na našu inicijativu promijenjena, s time da smo mi spomenuli još jedan detalj. To je da bi se ipak trebalo provjeravati stanje nekretnina, jer nažalost znamo da neki koji imaju po tri-četiri apartmana dobivaju nacionalnu naknadu. Mi i dalje tražimo da se ona poveća, ali i da se uvede reda. Ne tražimo da uvjet bude imanje ili neimanje nekretnina, ali jedna je stvar ako netko ima tri apartmana, a druga ako ima 287. dio livade, ustvrdila je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske i članica Nacionalnog vijeća, Jasna Petrović.
Piletić je predstavio i poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti “Izgradnja i opremanje centara za starije osobe (izvaninstitucijske i institucijske usluge)” te istaknuo da je za izgradnju i opremanje 18 centara za starije osobe uloženo 160 milijuna eura.
Petrović je, pak, potvrdila kako bi se dva umirovljenička prijedloga mogla vrlo brzo konkretizirati. Riječ je o isplati 13. mirovine, ali i dodavanju šest mjeseci staža po djetetu svim umirovljenim majkama i posvojiteljicama. Istaknula je kako su u resoru pokazali razumijevanje oko ukidanja penalizacije kad osoba stekne uvjete za odlazak u starosnu mirovinu.
– Dapače, čak se vidjelo da tako misle i neki koji su na strani HZMO-a. Definitivno je činjenica da jedna godina prijevremenog umirovljenika s 36 godina staža, vrijedi 11,80 eura, a redovitog umirovljenika s 32 godine staža 13,80 eura. To je suludo, pogotovo kad se zna da je 80 posto njih bilo poslani u prijevremenu mirovinu, zakonski, preko burze ili pod stečajem. Tu se nadamo da bi moglo biti nekih pomaka, rekla je Petrović.
Bez konsenzusa oko bitnih pitanja
Oko ostalih zahtjeva nisu uspjeli pronaći zajednički jezik. Najvažniji je zahtjev promjena formule usklađivanja mirovina. Svoj je prijedlog SDP nedavno ponovno reciklirao, a umirovljenici su ga pokušali dobiti putem Vijeća. No, ne samo da nisu uspjeli, nego su na vidjelo isplivale razlike u podacima, a time i u shvaćanju stanja u mirovinskom sustavu.
– Detaljno smo inzistirali na usklađivanju mirovine. No, tu se ne slažemo oko podataka. Piletić se slaže da je Plenković obećao povećanje mirovina na 50 posto prosječne plaće, ali oni smatraju da su na 44 posto. Sad u lipnju je bilo 35,99 posto, u međuvremenu je to poraslo. Oni smatraju da se tu ne smiju uključiti bilo kakvi izračuni mirovine po međunarodnim ugovorima i imaju svoju matematiku. Pitala sam ih zbog čega šalju podatke u Eurostat i EU-SILC-u o mirovinama s međunarodnim ugovorima. To službeno objavljuje HZMO svaki mjesec. Moraju se sami sa sobom dogovoriti. Ako šalju podatke u Europu o mirovinama s međunarodnim ugovorima, onda nek’ to primjenjuju i tu. No, oni kažu: “Nemojte vi sad nama mijenjati matematiku, jer vi sad tražite da to još više poraste”, otkrila nam je predsjednica SUH-a detalje razgovora na Vijeću.
Podsjetimo, SUH je zatražio usklađivanje mirovina po 100-postotnom iznosu većeg faktora rasta, bilo da je riječ o prosječnoj plaći ili inflaciji. Zatražili su i usklađivanje od 120 posto za one s najnižim mirovinama te 110 posto za one s nešto višim mirovinama.
Uvođenje minimalne mirovine
Zatražili su i povećanje osobnog odbitka za umirovljenike s nedavno utvrđenih 560 na 665 eura te ukidanje oporezivanja mirovina, kojim bi bilo obuhvaćeno oko 850.000 umirovljenika. Uz to, naveli su i jedan novi zahtjev – uvođenje minimalne mirovine.
– Zatražili smo uvođenje minimalne mirovine i otvaranje rasprave o tome. Kao što je to postojalo do kraja 1998. godine, tražimo da se sad to vrati, jer institut najniže mirovine je spustio mirovine još niže. Tražili smo sljedeći model: minimalna mirovina, kako je u većini zemalja, treba iznositi 40 posto minimalno bruto plaće kao osnove za prvih 15 godina radnog staža, a na to se za svaku godinu doda jedna aktualna vrijednost mirovine (AVM). Onda bi minimalna bruto mirovina za prvih 15 godina iznosila 280 eura. Pošto je bruto plaća 700 eura, 40 posto od toga je 280 eura i to je mirovina za 15 godina staža bez ikakvih doprinosa. Osoba s 40 godina staža imala bi minimalnu mirovinu 280 eura plus 40 puta 11,77 eura, što je 470,80 eura. To je dosta realistično, svima bi se podiglo. Predlažemo da se za svaku godinu iznad 40 godina staža ne damo jedan, nego dva AVM-a, obrazložila je Petrović.
No, ti zahtjevi će se razmatrati na nekoj drugoj sjednici Vijeća. Zato je Piletić iskoristio priliku istaknuti da je Vlada ove godine za usklađivanje, isplatu jednokratnog dodatka, novi model obiteljskih mirovina i povrat dijela mirovina po posebnim propisima osigurala 820 milijuna eura.
