Rješenje o invalidskoj mirovini čekala šest mjeseci: ‘Nisam imala prihode’
Od travnja do listopada oboljela žena čekala je rješenje o invalidskoj mirovini. Za to vrijeme nije imala prihoda, zbog čega joj je bila ugrožena egzistencija. Uz to je morala plaćati i dio terapije za liječenje. Potužila se pučkoj pravobraniteljici koja je iznova izdala preporuku HZMO-u da ubrza postupak donošenja rješenja o mirovini. U Izvješću za 2024. naveden je i slučaj umirovljenika kojem je obustavljena isplata mirovine za vrijeme rada na pola radnog vremena. Preporuku je Tena Šimonović Einwalter izdala i zbog nejasnog izbora mirovine iz prvog i drugog stupa.
Pučka pravobraniteljica
Lani je 63 posto zahtjeva za mirovinu riješeno je u roku od 60 dana. Za 37 posto zahtjeva prosječno trajanje postupka bilo je od 61 do 68,6 dana, podatak je Zavoda za mirovinsko osiguranje koji u najnovijem Izvješću za 2024. navodi pučka pravobraniteljica. Njezinom uredu stigle su pritužbe umirovljenika zbog predugog čekanja rješenja o mirovini, o čemu smo više pisali ovdje.
Rok od 60 dana ne smije se prekoračiti
– Ne znam na koji način da ubrzam postupak u mirovinskom osiguranju. Zbog nerješavanja mog statusa ugrožena mi je egzistencija. Od travnja 2024. nemam prihoda, osim za rad od jednog sata dnevno, za što dobijem plaću 150 eura. Isto tako mi je onemogućeno daljnje liječenje, jer dio terapija nakon infarkta leđne moždine moram plaćati, nisu mi odobrene toplice, požalila se umirovljenica pučkoj pravobraniteljici.
Premda HZMO navodi da postupci ponekad traju dulje zbog podataka koji nedostaju, pravobraniteljica podsjeća na drugi stavak 101. članka ZUP-a koji kaže da je službena osoba dužna u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. To znači, navodi pravobraniteljica, da se i u slučajevima posebnog ispitnog postupka ne bi smjelo prekoračiti rok od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. Da je to često slučaj, kao i kod Nikole iz Osijeka, pisali smo i ovdje.
– Postupali smo po pritužbi ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu. Pritužiteljica je navela da je njezina doktorica u studenom 2023. podnijela prijedlog za ocjenu njezine radne sposobnosti. Navela je i da joj je rečeno da može birati između invalidske i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, no i da joj je egzistencija ugrožena jer je još od travnja 2024. godine, kada je prekinula bolovanje, bez prihoda, kao i da joj je onemogućeno daljnje liječenje, jer dio terapija nakon infarkta mora plaćati. HZMO dugotrajnost postupanja opravdava dugotrajnošću vještačenja ZOSI-a, a dodatno i da je tijekom postupka od pritužiteljice zaprimio i zahtjev za priznavanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Nakon nalaza i mišljenja ZOSI-a HZMO joj je u listopadu 2024. priznao pravo na invalidsku mirovinu, navodi pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Preporuka HZMO-u da smanji dugotrajnost postupaka
Iako je jasno da se rješenje o pravu na invalidsku mirovinu ne može donijeti bez prethodno provedenog vještačenja ZOSI-a, ističe da je ZOMO-om propisano da se rješenje na temelju nalaza i mišljenja ZOSI-a donosi najkasnije šest mjeseci od dana podnošenja prijedloga doktora medicine, odnosno zahtjeva osiguranika.
Pučka pravobraniteljica izdala je stoga opet preporuku HZMO-u da nastavi s poduzimanjem dodatnih napora radi smanjenja dugotrajnosti u postupanju. Posebice je problematično ako zbog dugotrajnosti postupka ostvarivanja prava na mirovinu osoba u međuvremenu ostane i bez prava na zdravstveno osiguranje na temelju statusa osiguranika, a nije ga uspjela ostvariti na temelju statusa umirovljenika. U slučaju nedonošenja rješenja o priznavanju prava na mirovinu u roku od 30 dana od prestanka osiguranja, podnositelj zahtjeva može obratiti HZZO-u radi reguliranja statusa.
Požalila se uredu pravobraniteljice i gospođa koja je u trenutku podnošenja zahtjeva za obiteljsku mirovinu imala preko 65 godina života, ali joj je odbijen zahtjev jer u trenutku smrti supruga nije ispunjavala uvjet dobi, odnosno nije imala 50, a niti 45 godina života. To onemogućuje udovicama i udovcima ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine uz svoju osobnu mirovinu, iako su stekli uvjet dobi i mirovinskog staža za priznavanje prava na neku od osobnih mirovina.
‘Izbor mirovine iz oba stupa nejasan, konfuzan i stresan’
Ponovljenu preporuku izrekla je pravobraniteljica HZMO-u i Regosu, da nastave s poduzimanjem aktivnosti kako bi se buduće umirovljenike na lako dostupan i razumljiv način informiralo o njihovim pravima, koracima u postupku i učincima odabira mirovine iz prvog ili oba mirovinska stupa.
– Usprkos informacijama koje su o mirovini iz oba mirovinska stupa dostupne na internetskim stranicama REGOS-a i HZMO-a, iz pritužbi je vidljivo da je proces odabira mirovine iz prvog, odnosno prvog i drugog mirovinskog stupa za buduće umirovljenike i dalje konfuzan i stresan te da su im često potrebna dodatna razjašnjenja i pomoć, zaključuje pravobraniteljica.
Pučka pravobraniteljica je tijekom 2024. zaprimila više pritužbi građana kojima ukazuju da im nije bilo na vrijeme ukazano da ako izaberu mirovinu samo iz 1. mirovinskog stupa, jer je to za njih povoljnije, neće moći povući dio kapitalizirane štednje iz 2. mirovinskog stupa i obrnuto. Ako se odluče na mirovinu iz oba mirovinska stupa radi povlačenja kapitalizirane štednje iz 2. mirovinskog stupa, time su prinuđeni prihvatiti mirovinu koja je za njih u iznosu moguće i nepovoljnija, nego mirovina iz samo 1. mirovinskog stupa.
Umirovljeniku obustavljena mirovina zbog rada
Pritužba je stigla i u vezi rada uz mirovinu. Jedan umirovljenik požalio se da mu je za vrijeme trajanja radnog odnosa do polovice punog radnog vremena obustavljena isplata mirovine. Naime, korisnicima najniže mirovine također je dozvoljen raditi do polovine radnog vremena bez obustave mirovine. U ovom slučaju obustava je bila zakonska, budući da umirovljenik nije imao dovoljno mirovinskog staža za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu, a ispunjavao je uvjete godina života (65 godina) te više od 100 dana u borbenom sektoru. Inače, u mirovini radi više od 33.000 umirovljenika, a na kojim poslovima najviše prema najnovijim podacima, pogledajte ovdje.
– Nije jasno zbog čega su korisnici prava na mirovinu u visini najniže mirovine izuzeti iz mogućnosti rada do polovice punog radnog vremena i zadržavanja prava na isplatu punog iznosa mirovine, pa pučka pravobraniteljica nastavlja postupanje.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
