Umirovljeni policajci i pravosudni službenici dijele se u dvije skupine: Evo što to znači za njihove mirovine
Skupina radnika na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa dijeli se na one koji su umirovljeni prije i po Zakonu o pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Stoga se i razlike u njihovim mirovinama i dalje vide, unatoč usklađivanju i padu broja umirovljenika u jednoj skupini te rastu u drugoj.
Foto: Pixabay
Među 18 skupina umirovljenika kojima su mirovine određene djelomično ili u potpunosti po posebnim propisima, nalaze se i radnici na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa. Riječ je, dakle, o umirovljenim policajcima i pravosudnim djelatnicima, čiji su mlađi kolege donedavno bili u najduljem štrajku u povijesti zemlje. Njima su pridodani i radnici na poslovima razminiranja, koje također obuhvaća Zakon o pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO, PS i OSO), no njima ćemo se posvetiti u nekom drugom tekstu.
Osim što su ih sve strpali u isti koš, problematično je i što dobivaju mirovine na dva različita načina. Kako smo već pisali ovdje, značajan dio umirovljenika u mirovinu je otišao prije donošenja spomenutog zakona, a neki nakon njegova stupanja na snagu, pa im se mirovine različito obračunavaju.
Usporedili smo kako na kraju izgleda rezultat, odnosno visina mirovina za ove kategorije umirovljenika, za siječanj i lipanj ove godine. Razlika među njima je u tome što je u međuvremenu obavljeno i usklađivanje mirovina koje se odnosi i na ove skupine.
Razlike između dvije skupine
Tako je u siječnju u ovoj skupini bilo ukupno 16.572 ljudi, od čega se 7.290 osoba umirovilo prije, a 9.282 osoba nakon stupanja na snagu Zakona o pravima DVO, PS i OSO. Njhove su mirovine u prosjeku iznosile 678,73, odnosno 648,37 eura. Iako je razlika oko 30 eura, nešto povoljnije mirovine imaju oni koji su se umirovili po starim propisima. Među njima nema onih, čije su mirovine između 70 i 140 eura, dok je među umirovljenicima po posebnom zakonu takvih čak dvoje. Oni primaju invalidsku mirovinu u prosječnom iznosu od 124,26 eura, ostvarenu za osam godina, pet mjeseci i 19 dana staža.
Mirovine umirovljenih prije Zakona o DVO, PS i OSO za siječanj 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO
Kod umirovljenih prije zakona, najviše je bilo primatelja mirovina u rangu od 600 do 670 eura, njih 1.422, uz još 1.091 osobu koja je primila između 670 i 800 eura. Kod umirovljenih po Zakonu o DVO, PS i OSO još je više osoba, njih 2.047 dobilo između 600 i 670 eura, dok je 1.859 umirovljenika u siječnju dobilo između 540 i 600 eura mirovine. Najviše mirovine, one izmad 1.070 eura, primilo je tada 127 umirovljenih po starim propisima. Prosjek njihovih mirovina je bio 1.119,01 euro za 33 godine, četiri mjeseca i 28 dana staža. Kod umirovljenih po Zakonu, najviše je mirovine dobilo 232 osoba, u prosječnom iznosu od 1.198,38 eura za 44 godine, dva mjeseca i devet dana staža.
Mirovine umirovljenih po Zakonu o DVO, PS i OSO za siječanj 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO
Iznose starosnih mirovina za siječanj nećemo uspoređivati, jer se u statistici potkrala greška, pa su po visinama mirovina objavljeni podaci korisnika invalidskih mirovina, koje su u prosjeku za umirovljene prije Zakona iznosile 622,52 eura za 20 godina, dva mjeseca i 29 dana staža, a po Zakonu 571,43 eura za 26 godina, četiri mjeseca i 18 dana staža.
Obiteljsku je mirovinu u siječnju dobilo 2.757 osoba umirovljenih prije Zakona te 622 nakon njegova stupanja na snagu. Prosječna obiteljska mirovina između ovih skupina se razlikuje za 10,09 eura, a staž za šest mjeseci i 20 dana.
Veće mirovine, manje umirovljenih prije Zakona
Podaci za lipanj sugeriraju kako se smanjuje broj umirovljenih policajaca i pravosudnih dužnosnika prije Zakona, a logično povećava se broj onih koji su umirovljeni po Zakonu koji je trenutno na snazi. Tako je u prvoj skupini bila 6.989 osoba, odnosno 301 manje nego u siječnju, dok je u drugoj skupini bilo 9.523 umirovljenika, odnosno 241 osoba više nego početkom ove godine.
Prosječna je mirovina u ovoj kategoriji tako u lipnju iznosila 724,54 eura (45,81 euro ili 6,32 posto više) za umirovljene prije Zakona te 683,20 eura (34,83 eura ili 5,11 posto više) za one koji su u mirovinu otišli po Zakonu. Što se tiče usporedbe po visini mirovina, značajnijih razlika u odnosu na siječanj nema. I dalje je u obje kategorije najviše onih koji primaju mirovine između 670 i 800 eura u skupini umirovljenih prije zakona (njih 1.270), s time da se s njima brojčano gotovo izjednačio broj onih koji primaju između 600 i 670 eura (1.211). Kod umirovljenih po Zakonu, u lipnju je najviše bilo onih s mirovinama između 600 i 670 eura (2.505), a prate ih oni s mirovinama od 670 do 800 eura (2.148).
Mirovine umirovljenih prije Zakona o DVO, PS i OSO za lipanj 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO
Statistička greška u podacima o starosnoj mirovini nije se ponovila u lipnju. Tako znamo da je umirovljenih prije Zakona bilo 4.295, s prosječnom mirovinom od 803,28 eura zarađenom temeljem prosječnog staža od 31 godine, pet mjeseci i šest dana. Starosnu je mirovinu za lipanj primilo i 8.165 umirovljenih po Zakonu. Njima je prosječna mirovina iznosila 697,14 eura, a dobivena je na temelju odrađenih 36 godina 11 mjeseci i 24 dana u prosjeku.
Kod invalidskih mirovina, prosječni je iznos u skupini umirovljenoj prije Zakona bio 659,67 eura (37,15 eura ili 5,63 posto više nego u siječnju) za 20 godina, dva mjeseca i 11 dana (18 dana manje), a takve je mirovine primilo 149 ljudi (troje manje nego u siječnju). Kod umirovljenih po Zakonu invalidska mirovina u lipnju je iznosila u prosjeku 600,02 eura (28,59 eura ili 4,76 posto više) za 26 godina, tri mjeseca i 18 dana staža (mjesec dana manje), a primilo ju je 719 osoba (šest osoba više). Dakle, razlika u invalidskoj mirovini između dvije skupine je 59,65 eura i veća je nego u siječnju.
Mirovine umirovljenih po Zakonu o DVO, PS i OSO za lipanj 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO
Kod obiteljskih mirovina ćemo opet započeti sa skupinom umirovljenih prije Zakona o DVO, PS i OSO. Njih je u lipnju bilo 2.545 (212 manje nego u siječnju), a prosječna je obiteljska mirovina za njih iznosila 595,45 eura (34,29 eura ili 5,76 posto više nego u siječnju) za 33 godine, dva mjeseca i 20 dana staža, što je 26 dana više nego u siječnju. Kod umirovljenih po Zakonu, obiteljska je mirovina za lipanj iznosila 598,65 eura (27,40 eura ili 4,58 posto više). Primilo ju je 639 osoba (17 više nego u siječnju), a prosječni staž kojeg su imali je veći za 15 dana.
Žene i u ovoj kategoriji s nižim mirovinama
Analizu mirovina za siječanj po spolu u ovoj kategoriji nije moguće obaviti, jer su u statistici zbrojene obje kategorije (prije i nakon donošenja Zakona), kao i radnici na poslovima razminiranja. No, čak i s time, vidljivo je kako žene primaju niže i uglavnom obiteljske mirovine, dok muškarci primaju više i uglavnom starosne mirovine.
Mirovine radnika na poslovima službenih osoba u unutarnjim poslovima i pravosuđu po spolu za siječanj 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO
Ista je situacija i u statistici za lipanj, pa ćemo samo uzgred spomenuti kako je mirovina muškaraca u ovoj kategoriji zbog usklađivanja porasla s prosječnih 681,75 na 719,19 eura te da ih je u lipnju bilo 119 više nego u siječnju. Kod žena je, pak, prosječna mirovina u istom razdoblju porasla s 599,03 na 638,22 eura, s time da ih je u lipnju bilo 165 manje nego u siječnju.
Velik dio njih može računati na povrat pet posto oduzetih mirovina, a svi će krajem kolovoza znati i za koliko će im mirovine biti usklađene.
Umirovljeni radnici u policiji i pravosuđu prema spolu za lipanj 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO
