Dok se premijer hvali rastom mirovina, istovremeno one sve više zaostaju za prosječnom plaćom pa tako imamo nikad manji udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Udio je najmanji u posljednjih 15 godina, a u zadnjem desetljeću smanjio se za čak deset posto, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Udio mirovine u plaći 2012. godine bio je 43,43 posto, a 2022. godine 39,55 posto, dok trenutno iznosi manje od toga, 38,2 posto.
Dok se premijer hvali rastom plaća i mirovina u mandatu ove Vlade, o čemu smo pisali ovdje, udio mirovine u plaći kontinuirano pada. Mirovine su doista rekordno rasle, no za to je zaslužno redovno usklađivanje prema rastu plaća i cijena, a koje je lani dosegnulo rekordnih 8,42 posto. Ukupno, u posljednje tri i pol godine HDZ-ova mandata mirovine su kroz polugodišnja usklađivanja rasle skoro 30 posto, što je na prosječnu mirovinu donijelo oko 140 eura više, pri čemu nas do izbora čeka barem još jedno usklađivanje, o čemu više možete pročitati ovdje.
Trenutni udio mirovine u plaći 38,2 posto
Prosječna plaća rasla je dvostruko više nego mirovine, s 892 na 1.178 eura, dakle za 286 eura, pri čemu se očekuje daljnji rast, jer Državni zavod za statistiku mjesečne iznose objavljuje sa zakašnjenem. Plaće u posljednje vrijeme rastu gotovo na mjesečnoj razini, a mirovine samo dvaput godišnje pa ne čudi da one sve više zaostaju za plaćama.
Ako gledamo prosječnu mirovinu svih 1,13 milijuna umirovljenika prema posebnim propisima, ona s iznosom od 450 eura trenutno čini 38,2 posto prosječne plaće. Vlada često komunicira da je taj udio znatno veći, jer barata povoljnijim iznosom prosječne mirovine. Riječ je o mirovini svih korisnika, među kojima su i ‘povlašteni’, a nisu oni kojima se isplaćuju razmjerno male mirovine prema međunarodnim ugovorima za tek dio radnog staža odrađenog u Hrvatskoj. Taj se prosjek penje na 549,44 eura i čini 46,7 posto udjela u prosječnoj plaći.
Ne ide u prilog tomu statistika koju službeno prikazuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Udio mirovine u plaći bilježi značajan pad na godišnjoj razini u posljednjem desetljeću, prema najnovijim podacima HZMO-a, pri čemu se još uvijek čeka podatak za 2023. godinu.
Nikad manji udio mirovine u posljednjih 15 godina
Udio mirovine u plaći 2012. godine bio je 43,43 posto. Prosječna mirovina tada je iznosila svega 316 eura, a prosječna plaća 728 eura. Već iduće godine udio prelazi 44 posto da bi 2014. i 2015. godine pao na 42 posto. Već 2016. nastavlja padati na 41 posto, da bi prvi put u posljednjih 15 godina pao na razinu ispod 40 posto upravo 2020. godine, kada bilježimo preciznih 39,82 posto udjela i tako sve do 2022. godine kada je udio iznosio 39,55 posto. Prosječna plaća tada je prvi put prešla 1.000 eura pa je tako iznosila 1.046 eura, dok je mirovina prvi put prešla 400 eura te u prosincu te godine bila 413,53 eura.
Prema sadašnjim podacima, mirovina za prosinac ostat će oko 450 eura, dok se očekuje veća prosječna plaća, a sve i da ostane ista, za očekivati je nikad manji udio mirovine u posljednjih 15 godina, razdoblju za koje HZMO prikazuje taj podatak. Tako se, gledajući od 2012. do 2022. godine, udio mirovine u plaći smanjio za 9,81 posto.