Udio mirovine u plaći dosegao razinu iz 2016., ali tada su mirovine bile čak 75 posto manje
Udio prosječne mirovine od 623 eura isplaćene za listopad iznosi 47,1 posto u prosječnoj plaći od 1.322 eura za rujan. Odnos ova dva primanja došao je na razinu iz 2016. godine, ali tada su mirovine bile čak 75 posto manje nego danas. Rast plaća obezvrijedio je realnu vrijednost mirovina koje taj trend nisu u potpunosti pratile kroz usklađivanja. Najveći udio u plaći imaju mirovine saborskih zastupnika i dijela hrvatskih branitelja, a najmanji najniže mirovine.
Euro | Foto: mirovina.hr
Prosječna mirovina u studenom za nešto više od milijun hrvatskih umirovljenika, bez onih kojima isplate idu prema međunarodnim ugovorima, iznosi 623 eura. Udio takve sveukupne mirovine, u kojoj su i one prema posebnim propisima, iznosi svega 47,1 posto prosječne plaće. Ipak, najveći je to udio mirovine u plaći u posljednjih osam godina pa je sada dosegao razinu iz 2016. godine. Međutim, tada su mirovine bile čak 75 posto manje.
Rast plaća obezvrijedio vrijednost sve većih mirovina
Tada, kada je udio mirovine u plaći 2016. bio čak i veći nego danas, 47,7 posto, prosječna mirovina je iznosila svega 357 eura. Odgovor na veći udio s manjim mirovinama leži u plaćama koje su tada bile znatno niže nego danas. Drastično povećanje plaća, prije svega u državnom i javnom sektoru, posljednjih godina obezvrijedio je realnu vrijednost mirovine, unatoč njezinom rastu. Mirovine se dvaput godišnje usklađuju prema rastu cijena i plaća u odnosu 70:30 u korist povoljnijeg faktora u proteklom polugodištu.
Premda je posljednjih godina i inflacija bila rekordna, rekordne iznose šestomjesečnih usklađivanja s više od sedam i osam posto ove i prošle godine odredile su upravo plaće koje su rasle više od cijena. Kako se prema najavama Vlade i pregovorima sa sindikatima očekuje rast plaća i sljedeće godine, mirovine će i dalje rasti usklađivanjem, premda je za očekivati da će to biti manje nego ove i prošle godine, i to unatoč budućoj formuli od 85:15 koja će umirovljenicima donijeti tek koji euro više, o čemu smo pisali ovdje.
Mirovine isplaćene u studenom uspoređuju se s prosječnom plaćom isplaćenom za rujan koja iznosi 1.322 eura, što je dva eura manje u odnosu na kolovoz. Prosječna mirovina rasla je za jedan euro, što je stvorilo neznatnu razliku od 0,1 posto udjela u plaći, ali barem nije došlo da pada, što se svakako može očekivati da će se dogoditi u narednim mjesecima do idućeg usklađivanja mirovina koje se računa od siječnja, ali isplata zbog čekanja podataka o prosječnoj plaći kasni do travnja.
Udio braniteljskih mirovina 92 posto, najnižih 30 posto
Prosječna mirovina svih oko 1,22 milijuna korisnika iznosi 553 eura, pri čemu prosjek ruše isplate prema međunarodnim ugovorima, uglavnom u inozemstvo za tek dio staža odrađenog u Hrvatskoj. Takvih mirovina je gotovo 190.000, a iznose 170 eura. Zbog toga Zavod za mirovinsko osiguranje mjesečnu isplatu mirovina po vrstama prikazuje bez međunarodnih ugovora. Međutim, prosjek podižu inače izdvojene mirovine hrvatskih branitelja i djelatnih vojnih osoba.
Najveći udio u plaći imaju mirovine prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, njih gotovo 72.000 s prosjekom primanja od 1.214 eura, što je 92 posto udjela u prosječnoj plaći. Prosječna starosna mirovina prema ZOMO-u s mirovinskim stažem od 40 i više godina za 93.612 umirovljenika, prema najnovijim podacima HZMO-a, iznosi 913 eura, što čini 69 posto udjela u prosječnoj plaći.
S druge strane, više od 270.500 umirovljenika jedna preživljava s najnižom mirovinom od 395 eura uz udjel od ni 30 posto u prosječnoj plaći. Ipak, takve bi mirovine bez ovog zaštitnog instituta iznosile svega 267 eura kada bi se računale samo prema stažu i plaćama, a više o najnižim mirovinama možete čitati ovdje.
Maknemo li mirovine branitelja, djelatnih vojnih osoba i pripadnika HVO-a, prosječna mirovina svih oko 1,13 milijuna korisnika pada na 506 eura, odnosno 574 eura bez međunarodnih isplata. Ipak, među mirovine prema općim propisima uvrštene su i visoke mirovine saborskih zastupnika i članova Vlade. Oni u prosjeku dobivaju 2.164 eura, a bili su i glavni profiteri posljednjeg usklađivanja koje im je donijelo 127 eura, o čemu smo pisali ovdje.
