Trinaesta mirovina, formula usklađivanja i dodatak za majke: Šemper analizira najavljene mjere
Nova formula usklađivanja donijela bi tek četiri kilograma mandarina, trinaesta mirovina iznosit će samo 25 posto prosječne mirovine, a godinu dana staža po djetetu dobit će samo nove umirovljenice. Zaključak je to Željka Šempera koji analizira trenutne nacrte po kojima se već godinu dana najavljuju ove tri mjere. One neće značajno promijeniti položaj umirovljenika u Hrvatskoj, za što su ipak potrebni radikalniji reformski zahvati.
Žene | Foto: Pixabay/ silviarita
Gotovo godinu dana nakon što je na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe dogovoreno da će se izmijeniti formula usklađivanja mirovina, uvesti trinaesta mirovina i povećati staž za majke, ove mjere još nisu provedene u djelo. To bi se trebalo dogoditi tek nagodinu, jer je potrebno provesti zakonske izmjene, o čemu smo pisali ovdje. Koliko bi uopće ove izmjene poboljšale položaj umirovljenika u Hrvatskoj, komentira mirovinski analitičar Željko Šemper.
Nova formula usklađivanja za ‘četiri kila mandarina’
– Izmjenu formule usklađivanja sa 70:30 na 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta, cijena ili plaća, Plenković i ministar Piletić prikazuju kao neko epohalno povećanje, ali to je jedno veliko ništa. Zadnjim usklađivanjem od 7,46 posto prosječna mirovina je po omjeru 70:30 porasla za 40 eura, a po omjeru 85:15 bila bi veća za osam eura, što je za četiri kilograma mandarina, kaže Šemper.
Kada bi se mirovine usklađivale u omjeru 100:0, rast bi bio 16 eura. Šemper podsjeća da usklađivanje nije povećanje mirovina, već se ono provodi kako bi se sačuvala realna vrijednost mirovina u odnosu na rast plaća i inflaciju. Postojećom formulom, kaže, naše mirovine stalno zaostaju i gube utrku s plaćama i inflacijom, posebno s preskupom hranom.
– Mizerne mirovine mogu se povećati samo odlukama Vlade u cilju izmjena restriktivnog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je novim umirovljenicima od 1. siječnja 1999. donio ogromnu štetu od oko četiri milijarde eura i sadašnje mizerne mirovine, zaključuje analitičar.
Trinaesta mirovina tek 25 posto prosječne mirovine
Trinaestu mirovinu umirovljenicima isplaćuju brojne zemlje Europske unije, dok neke poput Španjolske i Austrije daju i 14. mirovinu. Vlada je trinaestu mirovinu zapravo zamislila kao trajni godišnji dodatak po formuli od pet eura za svaku godinu staža.
– Vlada zaboravlja da je mirovina rezultat godina staža i plaća, odnosno uplaćenih doprinosa i da ona mora biti osnovica. Na ovaj način Vlada želi stimulirati što duži ostanak na radnom mjestu, ali to može biti samo za one buduće umirovljenike koji još rade. Vjerovali ili ne, dodatak bi bio tek četvrtina prave mjesečne mirovine. Prosječan staž u Hrvatskoj je 31 godina, što pomnoženo s pet eura daje svega 155 eura. To je tek 25 posto od prosječne mirovine od 620 eura s kojom se hvali premijer. Zašto tako malo? U državnom proračunu je ‘rupetina’ od 1,6 milijardi eura. Državne i javne službe dobile su povećanje plaća 32 %, a dužnosnicima su rasle od 2.000 do 3.000 eura i nema sada još i za umirovljenike, samo mrvice koje su ostale na stolu bogataša, smatra Šemper.
Majčinski dodatak samo za nove umirovljenice
Majke koje bi ubuduće išle u mirovinu, dobile bi godinu dana dodatnog staža po djetetu, kako je premijer obećao još lani, ali ni ta mjera još uvijek nije provedena u djelo. Majke koje u mirovinu idu od siječnja 2019. godine dobivaju šest mjeseci dodatnog staža, a one umirovljene ranije nisu dobile ništa. Na tu nepravdu upozorava i Šemper.
– Očito su za premijera žene umirovljene do kraja 2018. godine ‘maćehe’ koje nisu dobile ništa. Jedno pravo mora biti jednako za sve majke, a ovo nije ništa retroaktivno. Zakoni ne mogu imati povratno djelovanje, a 90. članak Ustava RH kaže da pojedine odredbe zakona mogu, ako za to postoje posebno opravdani razlozi. Premijer je pravnik pa valjda zna da je to nekakav vid diskriminacije po godini umirovljenja. Što bi o tome rekao Ustavni sud? Ne ovaj naš politički sud (HDZ i SDP), već pravi, onaj koji je 1998. presudio, da se starim umirovljenicima mora vratiti dug, sve što je pokradeno u razdoblju od 1993. do 1998. godine, zaključio je u još jednoj od svojih mirovinskih analiza Željko Šemper.
