Trebaju li Francuzi biti nezadovoljni mirovinskom reformom? Ovi podaci sugeriraju suprotno
Iako se Francuzi mjesecima prosvjedima bore protiv podizanja dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine, podaci sugeriraju kako su, u odnosu na većinu umirovljenika iz drugih zemalja, u povoljnijem položaju. Stručnjaci upozoravaju kako je korijen problema u demografiji te kako su za njegovo rješavanje dovoljne dvije mjere, od kojih je jedna izrazito nepopularna.
Prosvjedi u Francuskoj se nastavljaju. | Foto: Screenshot: YouTube/Daily Mail
Već mjesecima traju prosvjedi u Francuskoj zbog mirovinske reforme. Ipak, odlazak u mirovinu sa 64 godine, umjesto sa 62, uopće ne zvuči loše u usporedbi s drugim europskim državama. Francuzi bi se umjesto toga koliko dugo bi trebali raditi, trebali razmišljati o tome – tko će to platiti.
Druge su europske zemlje već odavno provele mirovinske reforme u kojima su podigle minimalnu dob za odlazak u mirovinu. Hrvatska je, podsjetimo, odustala od podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina. No, stručnjaci upozoravaju kako je pogrešno tvrditi da Francuzi “kukaju” zbog odlaska u mirovinu sa 64 godine. Pobuna je, ističu, nastala zbog najranije dobi za odlazak u mirovinu s punim iznosom, dakle bez penalizacije. Ali, za to je potrebno ispuniti i uvjet staža. U Francuskoj je to trenutno 41,5 godina, a uskoro bi za to trebale 43 godine. U Francuskoj već sad osobe dobivaju punu mirovinu s navršenih 67 godina i to se neće mijenjati, piše Deutsche Welle.
Francuzima i nije tako loše
Da umirovljenicima u Francuskoj zaista nije loše u usporedbi s ostalima govore i sljedeći podaci. Francuzima su 2020. godina mirovine u prosjeku iznosile 74,4 posto neto plaće. To je, samo za usporedbu, 14 posto iznad prosjeka zemalja OECD-a i 21,5 posto više nego u Njemačkoj. Doduše, staž je i dalje upitan, jer bi, primjerice, građanin Francuske koji je završio fakultet s 25 godina punu mirovinu trebao zaraditi sa 67 godina, odnosno nakon određene 42 godine.
Drugo, najniže mirovine u Francuskoj već sad iznose u prosjeku 961,08 eura. Francuska vlada najavljuje da bi ubuduće najniža mirovina trebala iznositi oko 1.200 eura. Iako je to prosjek OECD-a, u Hrvatskoj je unatoč zakonskom povećanju od tri posto, najniža mirovina u prosjeku na 293,82 eura. Nijemci bi se, pak, mogli šokirati, jer kod njih pojam najniže mirovine ne postoji. Doduše, država im to kompenzira brojnim naknadama i dodacima, o kojima smo pisali ovdje.
Treće, iako su zakonske odredbe o minimalnoj dobi za odlazak u mirovinu fiksne, jasno je da brojni Francuzi napuštaju svijet rada i prije navršenog 62., odnosno 64. rođendana. Muškarci tako u mirovinu odlaze s navršenih 60,4 godine, a žene sa 60,9 godina. Ranije je to od prosjeka OECD-a za tri i pol godine kod muškaraca te za godinu i pol kod žena. S druge strane, životni vijek Francuza je visok, pa im mirovine sjedaju na račune u prosjeku 23,5 godine. Francuskinje, pak, mirovine u prosjeku primaju 27,1 godinu. Stoga je jasno zašto Macron svim silama pokušava progurati mirovinsku reformu.
– Francuska se, baš kao i sve druge države OECD-a i drugdje u svijetu, mora pitati, kako da opstane njezin mirovinski sustav s obzirom na demografske promjene, govori stručnjak za socijalno pravo i politiku Ulrich Becker iz njemačkog Instituta Max Planck.
Ili dulji rad ili manje mirovine
A demografske promjene govore da sve više starih očekuje mirovinu, a sve manje mladih uplaćuje doprinose. Pritom treba naglasiti da niti u jednoj zemlji OECD-a uplate doprinosa nisu dovoljne za sve mirovine, pa onda država mora posegnuti u proračun. Ista je stvar i u Hrvatskoj.
Stoga je računica jednostavna! Što su mirovine veće i što su uplate u fondove manje, to država mora češće intervenirati. U Francuskoj je, s obzirom na BDP, potpora države među najvećima u zemljama OECD-a. Francuska premijerka Elisabet Borne naglasila je da bi ova reforma “bila jamstvo da se uravnoteži mirovinski fond do 2030. godine.” Predsjednik Emmanuel Macron ranije je rekao da bi reforma u mirovinski sustav donijela dodatnih 17,7 milijuna eura godišnje.
Dakle, za smanjenje rupe u mirovinskom sustavu moguće je ili povećati radni vijek ili smanjiti mirovine. Treća alternativa je izlazak mirovinskih fondova na burzu, no u slučaju krize bi to bilo pogubno. Smanjivanje mirovina ujedno znači i gubitak vlasti bilo koje vlade koja se to usudi učiniti.
– Povećati životnu dob za odlazak mirovinu. Tako se duže uplaćuje, a kraće dobiva mirovinu. Zapravo je i u Francuskoj mirovinska reforma trebala zadirati mnogo dublje i ukinuti neke, prilično čudne privilegije određenih skupina zaposlenih. U Francuskoj je uobičajeno da ljudi odlučno izlaze na ulice kad netko želi uskratiti socijalna davanja, a onda su na prosvjedima mnogi, čak i oni koji neće imati nikakve štete od tih reformi, sažima Becker.
Dob za odlazak u mirovinu povećana je u Nizozemskoj na 69 godina, a uskoro će ponovno biti podignuta na 71 godinu. Ista stvar dogodit će u Italiji i Estoniji. U Njemačkoj je 2006. godine dob za umirovljenje povećana na 67 godina. U Hrvatskoj je sindikalno-građanska inicijativa 2019. godine spriječila povećanje dobi za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.
