Očekivano trajanje radnog vijeka u Europskoj uniji u 2023. godini iznosilo je prosječno 36,9 godina. Iako se u posljednjem desetljeću trajanje radnog vijeka u većini zemalja povećalo, velike su razlike između država, a Hrvatska se nalazi među onima gdje se radi kraće. Dulji radni vijek ključan je za stabilnost mirovinskog sustava i visinu budućih mirovina. Hrvatski umirovljenici u prosjeku imaju svega 31 godinu staža.
Radnik | Ilustracija: Pexels
Prema podacima Eurostata, osoba koja danas ima 15 godina u prosjeku može očekivati da će kroz život provesti 36,9 godina na tržištu rada – bilo zaposleni ili tražeći posao. Muškarci u prosjeku rade 39,0 godina, a žene 34,7 godina.
U posljednjih deset godina trajanje radnog vijeka u EU postupno je raslo – s 34,7 godina u 2013. na 35,9 godina 2019. godine. Tijekom pandemije 2020. došlo je do blagog pada, ali trend rasta se nastavio i danas je očekivano trajanje radnog vijeka dulje nego ikada. Prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika, umirovljenih prema općim propisima, je samo 31 godinu u Hrvatskoj, što je također jedan od razloga za niske mirovine. S druge strane, imamo više od 33.000 umirovljenika koji rade, o čemu više možete pročitati ovdje.
Smanjuje se razlika između žena i muškaraca
Razlika između muškaraca i žena se smanjila: 2013. muškarci su u prosjeku radili 5,2 godine dulje od žena, dok je ta razlika u 2023. smanjena na 4,3 godine, zahvaljujući povećanju sudjelovanja žena na tržištu rada. Trajanje radnog vijeka znatno varira među državama članicama.
Najdulji radni vijek imaju stanovnici Nizozemske (43,7 godina), Švedske (43,1 godina) i Danske (41,3 godina). Na drugom kraju ljestvice nalaze se Rumunjska (32,2 godine), Italija (32,9 godina) i Hrvatska (34,0 godine), uz Grčku (34,2 godine) i Bugarsku (34,5 godina). Hrvatska tako spada među zemlje gdje se radi kraće od prosjeka, što dugoročno može predstavljati izazov za održivost mirovinskog sustava.
U gotovo svim zemljama muškarci su i dalje očekivano dulje na tržištu rada od žena, no razlike variraju. U Litvi i Estoniji žene čak imaju nešto dulje očekivano trajanje radnog vijeka nego muškarci. S druge strane, u Italiji je razlika među spolovima najveća – muškarci rade u prosjeku 8,9 godina dulje od žena, dok su u Rumunjskoj, Grčkoj i Malti razlike oko sedam godina.
U 10 godina poraslo trajanje radnog vijeka
U Hrvatskoj muškarci očekivano rade 35,4 godine, a žene 32,6 godina, što je ispod europskog prosjeka za oba spola. Muškarci najdulje rade u Nizozemskoj (45,7 godina), Švedskoj (44,1 godina) i Danskoj (42,8 godina), dok najkraće trajanje radnog vijeka bilježe u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj (oko 35,5 godina). Žene najdulje ostaju na tržištu rada u Švedskoj (41,9 godina), Nizozemskoj i Estoniji (po 41,5 godina), dok u Italiji i Rumunjskoj žene rade manje od 30 godina.
Između 2013. i 2023. očekivano trajanje radnog vijeka poraslo je u svim članicama EU-a, osim u Rumunjskoj, gdje je zabilježen blagi pad. Najveći rast bilježe Mađarska (6,2 godine), Malta (5,3 godine) i Irska (4,4 godine).
U većini zemalja, trajanje radnog vijeka više je raslo kod žena nego kod muškaraca, što pokazuje trend većeg uključivanja žena na tržište rada. Posebno se ističe Malta, gdje su žene produžile radni vijek za čak 8,9 godina.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
