‘To ne može proći ispod žita’: Nezavisni sindikat znanosti oštro protiv ‘prčkanja’ po mirovinskom sustavu
Dok Ministarstvo financija razmišlja kako smanjiti mirovinske doprinose radnicima, kako bi rasteretilo poslodavce od poreza i nameta, u red protivnika ovoj ideji stao je i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Njihov glavni tajnik Matija Kroflin naveo je pet problema koje bi moglo prouzrokovati, kako je naveo, ‘prčkanje’ po mirovinskom sustavu. Umjesto toga, traži progresivnije stope poreza na dohodak, uvođenje poreza na imovinu te godišnji razrez svih prihoda po progresivnim stopama.
U jeku najava nove porezne reforme, kojom ministar financija Marko Primorac namjerava rasteretiti plaće zadiranjem u porez na dohodak, prirez i mirovinske doprinose, o čemu smo već ranije pisali, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizirao je konferenciju za medije na tu temu.
Već ranije smo čuli kako su ovim najavama nezadovoljni umirovljenički predstavnici, sindikati i oporba. Glavni tajnik Nezavisnog sindikata, Matija Kroflin obrazložio je stavove Sindikata te pojasnio kakve efekte najavljena reforma može imati na tržište rada i mirovinski sustav. Uz to, otkrio je i kako teku pregovori o plaćama u javnim službama, a dao je i svoje mišljenje o tome hoće li Hrvatsku uskoro zapljusnuti val štrajkova i prosvjeda.
– Sutra je novi pregovarački sastanak s Vladom oko temeljnog kolektivnog ugovora i očekujemo konstruktivnu raspravu i rješenja pitanja koja smo na prošlom sastanku otvorili, rekao je Kroflin komentirajući pregovore o plaćama u javnim službama dodavši da je prijedlog novog Zakona o plaćama podosta problematičan.
Dodao je kako štrajk u visokom obrazovanju ovise o poziciji Vlade prema njihovim zahtjevima, ali i o stavu vodstva sindikata o prijedlozima Vlade. Ponovio je kako su štrajkovi i prosvjedi legitimno pravo, ali da u njih neće srljati. Kaže da je pitanje plaća ključno, jer standard članova Sindikata pada i neodrživo im je čekati povišicu pred kraj godine.
‘Prčkanje’ po mirovinskom sustavu
Osvrnuo se i na moguće izmjene u sustavu mirovinskih doprinosa. Posebno ga to zabrinjava, jer je riječ o vrlo ozbiljnom zadiranju o mirovinski sustav i u način na koji funkcionira socijalna država. Nekoliko je puta naglasio da je Sindikat protiv prčkanja po mirovinskom sustavu.
– To ne može proći ispod žita, kroz neko kratko savjetovanje tijekom ljetnih mjeseci, rekao je Kroflin dodavši da postoje i bolji modeli povećanju plaća.
Predlaže progresivnije stope oporezivanja dohotka, od 12, 20 i 30 posto, umjesto fiksne stope koju plaća većina zaposlenih u Hrvatskoj. Spomenuo je i sufinanciranje naknada, oporezivanje rentnih dohodaka, progresivno oporezivanje svih vrsta dohodaka tijekom godine te uvođenje poreza na nekretnine.
– S ovim izmjenama se petlja po mirovinskom sustavu i, iako se to prikazuje kao tehnička izmjena, može biti vrlo ozbiljna i negativna posljedica iza toga. Ako to zaista jest nešto o čemu Vlada radi, vi time sufinancirate poslodavcima isplatu najnižih plaća. Ako će djelomično uplate doprinosa biti oslobođena samo najniže plaćena radna mjesta, mi subvencioniramo poslodavcima zapošljavanje dostavljača, sobarica, čistačica, niskokvalificiranih radnih mjesta, koja ne doprinose jačanju našeg ukupnog gospodarstva, upozorio je sindikalist, dodavši da to znači rast poreza, upozorio je sindikalist.
Nema jamstava rasta plaća
Naglasio je da smanjenje doprinosa ne daje jamstvo da će poslodavci povećati neto plaće. Smatra da bi mogli posegnuti za promjenom razine bruto plaće, što znači da će smanjiti razinu bruto plaće, a zadržati već postojeću neto plaću.
– Petrificirate nisko plaćena radna mjesta i zarobljavate ljude na toj razini plaća zato što poslodavci neće imati motiva dizati bruto plaću, ako im je jeftiniji rad na donjoj razini bruto plaće koja je sufinancirana smanjenjem mirovinskog doprinosa. Poslodavac neće imati razloga povećati neto plaću, primjerice, sa 70 na 75 posto, rekao je tajnik Nezavisnog sindikata znanosti, dodavši da se tako u sivu zonu guraju i poslodavci i zaposlenici.
Ponovio je da postoje problemi, ali i drugačija rješenja o kojima bi Vlada trebala razmisliti pri planiraju porezne reforme. Upozorio je i da se pitanje stranih radnika također veže uz mirovinske doprinose.
– Pitanje stranih radnika je također vezano uz ovo pitanje mirovinskih doprinosa jer bi većina trebala time biti pokrivena. To nas na neki način određuje kao društvo. Moramo se pobrinuti da taj segment tržišta rada budu puno bolje definiran i da ti ljudi budu bolje zaštićeni, da nam ne predstavljaju nelojalnu konkurenciju i da ne budu izrabljeni, rekao je Kroflin ponovno se usprotivivši se intervencijama u mirovinskom sustavu i naglasivši kako se ove godine u Hrvatskoj očekuje još 200.000 novih stranih radnika.