Tko o čemu; svi o mirovinskom sustavu: Skupili smo još komentara i primjedbi, svi ciljaju na istu stvar
Nakon što su na vidjelo izašli prijedlozi o izmjenama u drugom stupu, najavljenoj 13. mirovini i provedenom usklađivanju, javili su se brojni stručnjaci, analitičari i političari. Ponudili su vlastito viđenje predloženih izmjena, ali i svega što bi trebalo mijenjati unutar i izvan mirovinskog sustava.
umirovljenici razgovaraju | foto: anaterate, pixabay
Najavljene izmjene u drugom i trećem stupu te sve veći broj prijedloga na koji način povećati mirovine u budućnosti izazvali su brojne reakcije. Političari, politički i ekonomski analitičari, pa čak i čitave stranke odmah su reagirali i dali svoje komentare i primjedbe, uz poneki prijedlog.
Nakon što smo izdvojili reakcije stručnjaka za mirovinski sustav Željka Šempera, predsjednice Sindikata umirovljenika Jasne Petrović, bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića i platforme Umirovljenici zajedno, nastavit ćemo niz onih koji su imali primjedbe na usklađivanje mirovina, izmjene u drugom i trećem stupu, ali i prijedloge o rastu mirovina u sljedeće četiri godine.
Financijski analitičar Hrvoje Japunčić drži da 13. mirovina, o kojoj se također ovih dana naveliko priča, neće riješiti problem siromaštva umirovljenika. U razgovoru za N1 drži da to može samo povećanje broja zaposlenih odnosno onih koji uplaćuju ne u prvi, već u drugi i treći stup.
– Zalažem se za drugi i treći stup. Mislim da postoje itekakve potrebe i mogućnosti da se kroz porezni segment omoguće ulaganja u treći stup. Određeni dio zemalja s razvijenim trećim stupom pokazuje da on može biti dobra popuna, ali mirovina je samo jedno izvorište osiguranja prihoda. Što se mene tiče, ja se osobno zalažem da se jača treći stup. Isto tako da u drugom stupu ne idemo u smanjenja izdvajanja segmenata, nego da to ostane na ovim razinama i da se kroz duži vremenski period povećava, dok u odnosu na prvi stup mišljenja sam da bi bilo za ukupno oporezivanje dohotka potrebno smanjiti izdvajanja, objasnio je.
Promjene nisu dobrodošle
No, na promjene u drugom i trećem stupu blagonaklono ne gleda Marko Rakar, politički konzultant i jedan od osnivača Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. On je u razgovoru s novinarom Indexa, Branimirom Perkovićem naglasio opasnost prelijevanja problematičnih rješenja iz prvog stupa u drugi. Konkretno, mislio je na usklađivanje mirovina.
– Što se tiče intervencija u drugi mirovinski stup i pokušaja indeksacije mirovina s troškovima života, sasvim je očigledno kako ljudi koji odlučuju o tome ne mogu razlikovati problematiku prvog mirovinskog stupa, koji se nadopunjuje beskonačno dubokim bunarom državnog proračuna, od drugog mirovinskog stupa, čije se isplate baziraju na privatnoj, individualiziranoj štednji koja ima konačnu vrijednost. Svaki pokušaj indeksacije će neminovno dovesti do daljnjeg smanjenja isplata iz drugog stupa. To je matematička činjenica koja promiče našim političarima i stručnjacima za mirovinu. Iz svake mirovinske reforme naši umirovljenici su izašli samo siromašniji i nema stvarnog razloga da mislimo da će ovoga puta biti drugačije, poručio je Rakar.
Ipak, za rješenje temeljnih problema u mirovinskom sustavu, Rakar drži da bi povratak na jednostupni sustav bio poguban. Napomenuo je da je sadašnji mirovinski sustav ionako neodrživ, a izmjene kojima se jamče nešto više mirovine samo kozmetički pokušaji držanja koraka s inflacijom i rastom plaća.
– Da bi poboljšali stanje naših budućih umirovljenika, za početak treba razumjeti da u okolnostima u kojima je broj zaposlenih jedva nešto veći od broja umirovljenika individualizirana štednja nema alternative te treba pronaći način i omogućiti zainteresiranim pojedincima i poslodavcima da svoje djelatnike stimuliraju i povećanim uplatama u drugi ili treći mirovinski stup, što se može postići fleksibilizacijom mirovinskih uplata odnosno stimulativnijim poreznim tretmanom dodatnih uplata u mirovinske fondove, smatra Rakar.
Zahvati koji neće promijeniti ništa
Ekonomski analitičar i član ekonomskog savjeta Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, Andrej Grubišić također drži da se najavljenim izmjenama unutar drugog i trećeg stupa mirovine neće povećati.
– Ovo nije reforma nego su interventni zahvati u dijelove sustava koji dugoročno neće rezultirati materijalnim promjenama. Da bi mirovima danas bila duplo veća, trebalo bi preko 50 posto plaća izdvajati u prvi mirovinski stup. Mi danas izdvajamo 15 posto, a to znači da uplatite euro, a van idu dva. Kroz druge poreze se uplati i taj drugi euro što suštinski znači da je bruto plaća opterećena s tridesetak posto. Kad bi preko noći htjeli imati kupovnu moć mirovine koja je duplo veća, ispada da biste morali opteretiti bruto plaću sa 60 posto. To je politički moguće, ali ekonomski teško, rekao je Grubišić za N1 dodavši da bi za to država trebala imati dvostruko veću zaposlenost ili produktivnost rada sa sadašnjim brojem radno aktivnih.
On, kao i cijela udruga već nekoliko godina traže jačanje privatne mirovinske štednje te pritom upozorava da to ne treba miješati s drugim stupom. Predlaže postupno smanjivanje izdvajanja za prvi i povećanje za drugi stup u sljedećih 20 godina, o čemu smo već pisali. No, i to ulazi u sferu političke volje, upozorio je.
– Jedan od krucijalnih problema je političko obećanje. Vi kad izlazite iz OMF-a sučeljava vas se s ekonomskom istinom, ona se natječe s političkim obećanjima. Bilo koji ministar može reći da će isplaćivati sto eura više nego što dobijete po obračunu. Koja je svrha privatne štednje ako netko može dekretom odlučiti da će vam isplaćivati više? I finalna stvar, u javnom diskursu se jako malo priča o mirovinskim osiguravajućim društvima. Odluka o tome kakav će biti mirovinski sustav je politička odluka s nevjerojatnim ekonomskim reperkusijama. Sustav za koji smatram da bi bio pravedan je onaj koji određuje mirovinu s ekonomskim parametrima, a ne dekretom političara, istaknuo je.
Na pitanje je li hrvatski mirovinski sustav pravedan, Grubišić je poručio da je “najmanje štetan za one koji imaju najviše.” Dodao je kako nije riječ o sustavu međugeneracijske solidarnosti, već o socijalističkom sustavu koji nije idealan ako 80 posto umirovljenika jedva preživljava. Smatra da se sitnim intervencijama, poput najavljenih prijedloga, ne može promijeniti mnogo. Naglasio je da bi uplate u drugi stup trebale biti bezuvjetno nasljedne te da bi građani trebali moći raspolagati njima i tijekom štednje.
Ukinuti oporezivanje mirovina
Još jedan ekonomski analitičar, Damir Novotny, pozdravlja namjeru podizanja jednokratne isplate s 15 na 20 posto mirovinske štednje u drugom stupu. Smatra da će se time povećati dohodak kućanstava koja su štedjela u drugom stupu, a time i potrošnja te BDP. Dodao je kako je drugi stup, unatoč poteškoćama, poslužio svrsi.
– Ipak su ulozi u drugom stupu, što mogu potvrditi na osobnom primjeru, ostali očuvani. To ne mogu reći za prvi stup, u koji sam uplaćivao visoke iznose. U prvom stupu nije se stvorila nova vrijednost, već samo potrošnja, rekao je Novotny u razgovoru s novinarom tportala, Lukom Filipovićem.
Neminovnost je, prema njegovu shvaćanju, to što država sve više novca iz državnog proračuna prebacuje u mirovinski sustav. Kao i Japunčić zalaže se za povećanje broja radnih mjesta i produktivnosti te opsežne reforme, jer bi pumpanje mirovinskog sustava iz proračuna moglo dodatno napuhati inflaciju. U tom svjetlu pozitivnim vidi prijedlog SUH-a o ukidanju oporezivanja mirovina, ali dodaje da je to brza mjera koja će pomoći samo dijelu umirovljenika.
– Sve europske zemlje suočavaju se sa starom populacijom i relativno ranim odlaskom u mirovinu. Hrvatska umirovljenička populacija relativno je mlada. Prema jednom istraživanju, samo je 17 posto umirovljenika iz prvog stupa odradilo puni radni staž. Nije se dovoljno dugo uplaćivalo i naravno da su mirovine niske. U prvom stupu imamo velik broj ranije umirovljenih ljudi po raznoraznim propisima koji su se počeli akumulirati sredinom 90-ih. I naravno da su troškovi prvog stupa ogromni, ali to nije samo slučaj u Hrvatskoj. To je problem i Njemačke i Francuske. Potrebne su promjene. Zbog toga se produljuje radni staž da bi se duže uplaćivalo u prvi stup, objasnio je Novotny.
‘Ovo što se nudi umirovljenicima je prevara’
Saborska zastupnica Radničke fronte, Katarina Peović, pak tvrdi da nema smisla više raditi, nego omogućiti dostojanstvene mirovine.
– Preko 60 posto ljudi u Hrvatskoj nema za jedan tjedan godišnjeg odmora. Umirovljenici će reći da nemaju ni za hranu, da je i ona luksuz. Ljudi su rintali doma i gledali strance koji idu na more i sad rintaju još više. Vlada dolazi na ideju da trebamo još više raditi, iako u Europi imamo najviše radnih sati. Je li mi umirovljenicima moramo omogućiti da rade ili da imaju mirovine od kojih mogu živjeti?, upitala je Peović u razgovoru za N1.
Smatra da je 13. mirovina u rangu božićnice ili regresa. Dodaje da je privatizacija mirovinskog sustava, odnosno stvaranje drugog i trećeg stupa, bila duboko pogrešna.
– Nama ne treba 13. mirovina, mi trebamo imati mirovinu od koje se može živjeti na razini jednog mjeseca. U socijalizmu je mirovina iznosila 70 posto plaće, a sad jedva 37 posto. Uistinu bismo trebali propitati drugi stup, a ne ovo što sad u kvazi-reformi radi Plenković. Privatizacija mirovinskog sustava je bila uistinu pogrešna. Ono što se sada nudi umirovljenicima je prevara. Osamdeset posto umirovljenika sad prelazi na prvi stup kao da nije bilo nikakve mirovinske reforme. Treba dignuti plaće i mirovine, ako su one vezane na plaću. Nema nikakvog razloga da se bitno ne povisi minimalna plaća, zaključila je Peović.
Kritike u službi predizborne kampanje
Iz Hrvatske stranke umirovljenika smatraju kako su svi prijedlozi i kritike koje su došle s raznih strana u službi predizborne kampanje. Vjerojatno su ovdje mislili na Umirovljenike zajedno, SDP i Možemo koji su ponudili vlastite prijedloge za povećanje mirovina.
– Svjedoci smo kako se ovih dana javljaju mnogi kojima je glavna tema loš položaj umirovljenika i nude im čudne prijedloge za velika povećanja mirovina i lagodan život kada bi oni preuzeli vlast. Da se pomalo ne približavaju izbori pomislili bi kako je tome razlog što su se trgnuli iz ljetne letargije, jer iz zimskog sna su se već trebali probudili. U svakom slučaju računaju kako su umirovljenici dementni, da su zaboravili sva njihova ranija predizborna obećanja i neprovedena djela. Osobito se to odnosi na one koji su umirovljenicima u vrijeme kada su obnašali vlast smanjivali mirovine i koji su im samo predstavljali dodatan teret i trošak. Potpuno je razvidno i previše prozirno kako im trebaju samo glasovi umirovljenika bez kojih im je nemoguća misija dokopati se brojnih sinekura i udobnih fotelja. A potom će opet odmahnuti rukom i nastaviti po starom, poručili su iz HSU-a.
Uz ponavljanje kako oni već 27 godina zastupaju umirovljeničku populaciju; veći dio vremena i u Hrvatskom saboru; smatraju da ostali uzalud troše vrijeme i energiju na neostvarive prijedloge.
– Brojni bukači, preslagivači, lažni umirovljenici, političari skromnog znanja i izobrazbe ili cjeloživotni uhljebi nikako da shvate kako uzalud troše vrijeme i energiju na parole i neostvarive prijedloge. Odgovor je jedino u tome da ponovno kao i prije svakih izbora pokušavaju nešto ušićariti za sebe pa to čine i prije nadolazeće super izborne godine. Stoga se ne osvrću na opće poznatu činjenicu da su obećanja raj samo za lakovjerne, a umirovljenici su to u sve manjem broju, zaključuju iz HSU-a.
