Svjetska banka želi da Hrvati idu u mirovinu sa 72 godine: ‘S posla na groblje’
Da Hrvati moraju raditi dulje, čak do 72. godine, preporuka je Svjetske banke. Dobna granica podizala bi se postepeno, a takva sudbina već je zahvatila veliku većinu zemalja Europske unije. Ipak, Hrvatska zasad neće produljiti radni vijek. Da je to potrebno, smatraju i u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, jer umirovljenici imaju tek 31 godinu prosječnog radnog staža. Mirovinski analitičar Željko Šemper kaže da tržište rada za to nije spremno te da ćemo ići s posla na groblje.
Europska komisija u preporukama državama članicama poziva na provedbu reformi kojima će modernizirati svoje mirovinske sustave. Prije svega, to se odnosi na povećanje dobne granice za mirovinu i smanjenje mogućnosti za prijevremeno napuštanje tržišta rada. Tu je i promicanje dopunske mirovinske štednje, kao i podupiranje mjera kojima se građanima omogućuje da rade dulje. Drugim riječima, neminovno je da ćemo raditi sve dulje, pod pretpostavkom da sve dulje i živimo, odnosno da ćemo u mirovinu ići sve kasnije.
Tržište rada ne funkcionira dobro za starije od 55 godina
– U 24 države članice dobna granica za umirovljenje povišena je ili je njezino povisivanje u tijeku, među ostalim povezivanjem dobne granice za umirovljenje s očekivanim trajanjem života. U svim državama članicama prijevremeno napuštanje tržišta rada i dalje je veliki problem, što je najveća prepreka duljem radnom vijeku. Ni jedna država članica nema tržište rada koje dobro funkcionira za osobe starije od 55 godina. U prijevodu, to znači da ćemo ići s posla na groblje, komentirao je mirovinski analitičar Željko Šemper.
Svi se još sjećaju sindikalne referendumske inicijative ’67 je previše’ kojom je zaustavljena odluka Vlade da mirovinskom reformom 2019. godine pomakne dobnu granicu za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. Ipak, prijelazno razdoblje u kojem žene idu u mirovinu prije muškaraca istječe 2030. godine, nakon čega će se sasvim sigurno tražiti nova rješenja. Naime, žene trenutno mogu u starosnu mirovinu kada napune 63 i pol godine, uz minimalnih 15 godina staža. Za prijevremenu mirovinu trenutno je potrebno imati najmanje 58 i pol godina života i 33 i pol godina staža. Već iduće godine oba uvjeta pomiču se za po tri mjeseca, o čemu smo pisali ovdje.
Podizanje dobi za mirovinu prema životnom vijeku
Svjetska banka dala je Vladi svoje mišljenje da bi Hrvati u mirovinu trebali ići s ni manje ni više nego 72 godine. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike stava je da radni vijek treba produljiti, jer prosječni radni staž u Hrvatskoj iznosi svega 31 godinu. Jasno je da se uplatama doprinosa mirovine mogu financirati sve manje. Za mirovine ćemo do 2026. izdvajati više od devet milijardi eura, o čemu smo pisali ovdje.
– Jedna od preporuka Svjetske banke je produžiti radni vijek. Postupno na 66 i pol godina do 2030. godine, a nakon toga dizati dob po mjesec i pol dana, ovisi o očekivanom trajanju života. Mi smo to primili na znanje i analizirali, međutim on neće biti sadržan u novom zakonu, izjavila je nedavno za RTL Danas Melita Čičak, ravnateljica uprave za mirovinski sustav u ministarstvu rada i socijalne politike.
Dakle, zasad neće biti podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu. Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju bit će uveden trajni dodatak na mirovine, takozvana trinaesta mirovina, nova formula usklađivanja u omjeru 85:15 prema rastu plaća i cijena te povećanje staža za svako dijete sa šest na 12 mjeseci. Zakonske izmjene mogu se očekivati tek krajem iduće godine, o čemu više možete pročitati ovdje.