Svaki treći umirovljenik smatra da bi u mirovinu trebali najkasnije sa 60
Više od 4.800 odgovora naših čitatelja potvrđuje ogroman interes za temu životne dobi za odlazak u mirovinu. Svaki treći ispitanik u anketi portala Mirovina.hr smatra da je idealna dob za mirovinu najviše 60 godina, kako je nekada bilo. Gotovo svaki treći misli da uopće ne treba gledati životnu dob, nego godine radnog staža, dok svaki četvrti zagovara tezu da žene trebaju moći u mirovinu puno ranije od muškaraca.
Radnice iznad 50 godina opisuju se kao stabilnije Foto: Pexels
Generacije koje čekaju još desetljeća rada najvjerojatnije će se susresti sa strožim uvjetima životne dobi za mirovinu, baš kao i građani koji sada idu kasnije u mirovinu u odnosu na prethodne generacije. Do prije 25 godina, žene su u starosnu mirovinu išle s 55, a muškarci sa 60 godina. Dok je muškarcima dobna granica podignuta za pet godina, žene idu čak osam i pol godina kasnije u mirovinu, točnije sa 63 i pol, o čemu smo pisali ovdje.
Rezultat je to postepenog izjednačavanja uvjeta za žene i muškarce sve do 2030. godine kada će i jedni i drugi u mirovinu sa 65 godina. Ipak, ne postoji garancija da ta granica neće biti pomaknuta na 67, što je Vlada već pokušala, a zaustavili su sindikati referendumskom inicijativom ’67 je previše’.
Svaki treći ispitanik smatra da je 60 godina maksimum
Ovom temom sve se više bave i mediji koji su nedavno proveli anketu o optimalnoj dobi za odlazak u mirovinu, odnosno godinama radnog staža, o čemu više možete pročitati ovdje. Nas je pak zanimalo kako razmišljaju naši stariji čitatelji, koji su već mahom u mirovini. Zanimljivo je da se ti podaci ne poklapaju s mišljenjima mlađih generacija koje se u mirovini vide puno ranije.
Više od 4.800 vaših odgovora potvrđuje da za ovu temu i te kako postoji ogroman interes, a zanimljivo je vidjeti i vaša razmišljanja. Najveći broj ispitanih, 33,78 posto smatra da u mirovinu treba ići s najviše 60 godina, kako je nekada bilo. Međutim, da uopće ne bi trebalo gledati životnu dob, nego godine radnog staža, smatra također gotovo svaki treći umirovljenik, 28,74 posto. Svaki četvrti ispitanik, 24,12 posto, zagovara tezu da su žene te koje trebaju u mirovinu ići puno ranije. Gotovo deset posto umirovljenika smatra pak da u mirovinu treba sa 65 godina, kako je i sada, a tek oko četiri posto misli da dobnu granicu treba podići na 67 godina.
Rezultati ankete portala Mirovina.hr
Ne mogu sve profesije raditi do jednake dobi
– Prije se išlo s 55 u mirovinu i to je čist dovoljno, ako i to doživiš, super. Sad smo odjednom premladi s 55, komentirala je naša čitateljica Sanja.
No, neki misle i drugačije, poput Marije koja smatra da umirovljenici neopravdano kukaju zbog malenih mirovina, koje ne mogu ni biti veće onima koji su u njih otišli s 25 godina radnog staža.
Gospođa Gordana osvrnula se na najavljenu mjeru premijera Plenkovića, o čemu smo pisali ovdje, da će se dodatni staž za majke povećati sa šest mjeseci na godinu dana po djetetu.
– Kakvu ste mi uslugu učinili da ću tih godinu dana staža dobiti tek kad odem u mirovinu, što mi to znači, dva centa više? Dajte mi taj staž ‘doštukajte’ na moj postojeći, da toliko idem ranije pa čuvam unučad, kaže Gordana.
Umirovljenici su u komentarima dobro detektirali da neke profesije ne mogu raditi dulje, poput medicinskih sestara, građevinara, vozača… Ukazali su i na razliku u odnosu na povlaštene mirovine.
– Ne može se raspravljati o uvjetima za stjecanje mirovine nas velike većine koji tijekom svoga radnog vijeka uplaćujemo doprinos u mirovinski fond. U isto vrijeme imamo zakone za stjecanje takozvanih povlaštenih mirovina za koje ne važe ista pravila po pitanju godina života i radnog staža, a koje su višestruko veće od prosječne, uplatama u hrvatski mirovinski fond, zarađene mirovine. Trebao bi važiti samo jedan zakon jednako za sve. Dok to ne bude, svaka rasprava pada u vodu, zaključuje Hamdija.
