Svake godine u svakom pogledu sve više napreduju: Analizirali smo mirovine redovitih članova HAZU-a
Iako im se mirovina obračunava po općem propisu, umirovljeni redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dobivaju poseban dodatak, zbog kojeg spadaju u skupinu ‘povlaštenih’, ali i imaju 2,5 puta veće mirovine od prosjeka. Analizirali smo podatke za lipanj prošle i ove godine te zaključili kako se ta razlika samo produbljuje.
HAZU | Foto: Facebook/Alexandru Dragulean
Akademski obrazovani građani čine kremu našeg društva. Pogotovo se to odnosi na članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji bi svima ostalima trebali biti primjer. Znanstveno-istraživački rad, razvoj kulture i poticanje pluralnosti u svim segmentima njihova su zadaća.
A ta je zadaća honorirana izdašnim mirovinama. Redoviti članovi HAZU-a spadaju u jednu od 18 skupina umirovljenih po posebnim propisima, iako im se mirovina obračunava temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), dakle po redovitom izračunu temeljem dobi i ostvarenog staža. No, primaju i poseban dodatak, koji se isplaćuje u visini utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj za godinu koja prethodi godini umirovljenja. Štoviše, taj se dodatak iz godine u godinu mijenja, kako se mijenja i proračunska osnovica, što znači da ne ovisi o vremenu stjecanja prava na mirovinu, kao što to biva pri isplati većine drugih mirovina.
Ostali članovi HAZU-a (počasni, dopisni i suradnici) mirovine također dobivaju prema ZOMO-u, ali bez ikakvih zakonskih dodataka te ne ulaze u kategoriju umirovljenika po posebnim propisima, kojima ćemo se baviti u ovom tekstu.
Visoki iznosi mirovina
Prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinu s dodatkom za lipanj 2022. primilo je ukupno 130 akademika i članova njihovih obitelji. Mirovina im je u prosjeku iznosila 9.589,97 kuna (1.272,81 euro) i ostvarena je za 41 godinu, 11 mjeseci i 20 dana staža. Od tog broja, 78 osoba primilo je starosnu mirovinu koja je u prosjeku iznosila 11.039,80 kuna (1.465,23 eura) i bila ostvarena za 42 godine, pet mjeseci i šest dana staža.
Najmanja akademska mirovina za lipanj prošle godine iznosila je 1.566,06 kuna (207,85 eura) i ostvarena je za 18 godina, dva mjeseca i 16 dana staža, dok je prosjek mirovina viših od 8.000 kuna (1.061,78 eura) iznosi 11.206,32 kune (1.487,33 eura) i ostvaren je za 43 godine, tri mjeseca i 20 dana staža. Primatelja takvih, najviših mirovina je bilo 81.
Mirovine redovitih članova HAZU-a za lipanj 2022. | Foto: Statističke informacije HZMO
Pravo na dodatak mirovini imaju i članovi obitelji preminulih redovitih članova HAZU-a i to ako su ostvarili pravo na obiteljsku mirovinu prema ZOMO-u. Visina dodatka mirovini određuje se primjenom mirovinskog faktora utvrđenog rješenjem o pravu na obiteljsku mirovinu. Tako su još 52 osobe primile prosječno 7.415,22 kune (984,17 eura) obiteljske mirovine zaslužene za 41 godinu, tri mjeseca i četiri dana staža.
Znatna povećanja mirovina
Otada do danas izvršena su dva usklađenja mirovina i povećanje obiteljskih mirovina, pa je ukupno 124 umirovljenih redovitih članova HAZU-a i članova njihovih obitelji (šest manje nego u lipnju 2022.) nedavno dobilo mirovinu u prosječnom iznosu od 1.473,32 eura (200,51 euro više), za prosječno odrađenih 41 godinu, 11 mjeseci i sedam dana (13 dana manje). Starosnu je mirovinu dobilo 72 akademika (šest manje) u prosječnom iznosu od 1.663,42 eura (198,19 eura više) ostvarenom za prosječnih 42 godine, pet mjeseci i 14 dana staža (osam dana više).
Mirovine redovitih članova HAZU-a za lipanj 2023. | Foto: Statističke informacije HZMO
Broj obiteljskih umirovljenika u ovoj skupini ostao je isti kao u lipnju prošle godine. No, promijenile su se cifre. Tako prosječna obiteljska mirovina za lipanj 2023. u ovoj kategoriji iznosi 1.210,11 eura (225,94 eura više nego za lipanj 2022.), a prosječni staž 41 godinu, dva mjeseca i 10 dana (24 dana manje).
Najniža mirovina za lipanj ove godine isplaćena je u iznosu od 427,58 eura, no kako je iz podataka o stažu jasno kako nije riječ o istom primatelju kao u lipnju 2022. nema je smisla uspoređivati. Mirovine više od 1.070 eura dobilo je 112 umirovljenika u ovoj skupini (31 više nego lani), u prosječnom iznosu od 1.539,02 eura (51,69 eura više) za 42 godine, pet mjeseci i 23 dana staža (šest mjeseci i tri dana više).
Neravnopravnost i u akademskoj zajednici
Gledajući po spolu, među umirovljenim članovima HAZU-a i članovima njihovih obitelji u lipnju 2022. nalazilo se 68 muškaraca i 62 žene. Zanimljivo, samo 11 žena je primalo starosnu akademsku mirovinu, dok su sve ostale bile obiteljske. Prosjek mirovina koje su primile žene iznosi 8.194,89 kuna (1.087,65 eura) i ostvaren je za 41 godinu, šest mjeseci i 25 dana staža. Među muškarcima u lipnju prošle godine zabilježen je jedan koji prima obiteljsku mirovinu u iznosu od 7.666,20 kuna (1.017,48 eura) za 41 godinu, 11 mjeseci i 25 dana akademskog rada. Ukupno, muškarci su primali u prosjeku 10.861,95 kuna (1.441,63 eura) mirovine za prosječno odrađenih 42 godine, tri mjeseca i 28 dana. To je 353,98 eura više nego prosjek mirovina žena.
Mirovine redovitih članova HAZU-a za lipanj 2022. po spolu | Foto: Statističke informacije HZMO
Ovoga lipnja, HZMO je u svojim statistikama zabilježio 64 muškarca (četiri manje nego u lipnju 2022.) i 60 žena (dvije manje). Broj žena koje primaju starosnu mirovinu pao je na devet, a jedini muškarac koji je prošle godine primao obiteljsku mirovinu, prima je i dalje. Na njegovu primjeru možemo vidjeti koliki je zapravo bio rast mirovina u ovoj kategoriji. On je dobio 1.265,58 eura, što je 248,10 eura više nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupno gledajući, muškarci su primili u prosjeku 1.655,79 eura (214,16 eura više) za 42 godine, pet mjeseci i pet dana staža (mjesec i tri dana staža više), a žene 1.278,69 eura (191,04 eura više) za 41 godinu, četiri mjeseca i 22 dana (dva mjeseca i tri dana manje). Razlika se samo produbila pa sad iznosi 377,10 eura.
Mirovine redovitih članova HAZU-a za lipanj 2023. po spolu | Foto: Statističke informacije HZMO
Usporedba s općom populacijom
No, o kakvim se mirovinama radi, najbolje će nam reći usporedba s prosječnim iznosima za opću umirovljeničku populaciju. U lipnju prošle godine, prosječna je mirovina za sve umirovljenike iznosila 2.707,76 kuna (359,38 eura). Akademske su mirovine tad bile veće za 913,43 eura, odnosno 2,5 puta. Prosječna starosna mirovina u općoj populaciji tada je iznosila 2.905,24 kune (385,59 eura), dok je akademska, rekli smo, bila 1.465,23 eura, što je 1.079,64 eura ili 2,8 puta više. Kod obiteljskih mirovina je bila slična situacija. Opći prosjek od 289,86 eura bio je za 694,31 euro ili 2,4 puta manji od prosjeka obiteljskih mirovina u kategoriji redovitih članova HAZU-a.
U lipnju ove godine situacija se dodatno pogoršala. Prosječna je mirovina na općoj razini bila 413,99 eura, što je značilo da je akademska mirovina u prosjeku veća za 1.059,33 eura ili 2,56 puta. Uz to, primjetno je kako je razlika između prosječne ukupne i akademske mirovine u godinu dana porasla za 145,90 eura. Gledajući starosne mirovine, njihov prosjek za opću populaciju u lipnju je iznosio 439,07 eura, što je 1.224,35 eura ili 2,78 puta manje od prosječne starosne mirovine umirovljenih redovitih članova HAZU-a. Pritom se i ovdje razlika u godini dana povećala za 144,71 euro. Obiteljske su mirovine u prosjeku iznosile 348,53 eura za opću populaciju, što je 861,58 eura ili 2,47 puta manje od obiteljskih akademskih mirovina. I ovdje je primjetno povećanje razlike od 167,27 eura, kojemu je kumovalo i zakonsko povećanje obiteljskih mirovina od 10 posto.
