Susjedova trava uvijek je zelenija: Srbi žele uvesti model obiteljskih mirovina kakav mi već imamo
Model isplate mirovina po kojemu udovice i udovci uz zadržavanje vlastite mirovine mogu dobiti i dio obiteljske, zaintrigirao je umirovljeničke predstavnike u Srbiji. Oni smatraju kako bi se time zatvorila praznina u kućnim prihodima nastala smrću supružnika i tako olakšalo plaćanje osnovnih životnih troškova.
Foto: Unsplash
Polako se naziru prvi učinci primjene novog modela obiteljskih mirovina u Hrvatskoj. Podsjetimo, od 1. siječnja je udovicama i udovcima omogućeno da odaberu hoće li primati obiteljsku mirovinu u iznosu od 77 posto mirovine pokojnika ili će nastaviti primati vlastitu mirovinu kojoj je pridodano i 27 posto obiteljske mirovine.
Iako je u početku bilo problema s razumijevanjem i provedbom novog modela, više od 123.000 zahtjeva koje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dobio u prva tri mjeseca primjene pokazatelj su kako je model privukao veliki interes. Koliko će on zaista pomoći umirovljenicima tek treba vidjeti, ali i staviti u kontekst inflacije te cijena osnovnih životnih troškova. Kako to trenutno izgleda, analizirali smo u ovom članku.
‘Jedna mirovina više ne vrijedi’
Kako bilo, čini se da ima onih koji bi ovaj model rado vidjeli i u svojem susjedstvu. Stara poslovica kaže da je susjedova trava uvijek zelenija, pa su tako i predstavnici umirovljenika u Srbiji ozbiljno “zapeli” kako bi ovaj model obiteljskih mirovina zaživio i kod njih. Pokrenuta je inicijativa koja tek treba doći do vladajućih.
Prema riječima Snežane Nene Šantić, predsjednice Udruženja penzionera Stari grad iz Beograda, mirovine u Srbiji nisu velike, a većina umirovljenika ima financijskih problema koji se samo produbljuju smrću supružnika. Smatra da bi hrvatski model, iako zapravo i nije hrvatski, mogao pomoći u rastu umirovljeničkog standarda.
– Dugo već pričamo o ovom modelu. Trenutno dvoje supružnika radi i uplaćuje u mirovinski fond. Kada jedno premine, drugi zadržava svoju mirovinu ili se odriče svoje mirovine i uzima 70 posto supružnikove. Tako da sve što su radili mogu zaboraviti, sve što su ulagali u mirovinski fond anulirano je, odnosno jedna mirovina više ne vrijedi, objasnila je Šantić za Kurir.
Zatvaranje praznine
Jedna žena koja živi u Njemačkoj ispričala joj je da je zadržala svoju mirovinu i naslijedila 30 posto suprugove. Prosječna mirovina za ožujak u Srbiji je iznosila 322,41 euro, dok je obiteljska bila na 260,37 eura. Za usporedbu, u Hrvatskoj je prosječna mirovina za ožujak, doduše usklađena, bila 460,96 eura, a obiteljska 396,45 eura.
– Zašto nama treba taj model? Mirovine nisu velike i jako se teško živi od njih u Srbiji. Samo 50 ljudi ima one najveće mirovine. Kada premine jedan od supružnika, ostane ta praznina i ljudi nemaju od čega plaćati troškove. Svako povećanje i svaka jednokratna pomoć države, odmah se vraća državi kroz porez i komunalije, a svi znaju da ne živimo samo mi od te mirovine. Uzdržavamo i članove obitelji, unuke i praunuke, zaključila je Šantić.
