SUH traži ovih 19 stvari za umirovljenike: Trinaesta mirovina od 206 do 356 eura i to – dvaput godišnje
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) na stol je pred Vladu stavio čak 19 zahtjeva koji bi se trebali riješiti u novom mandatu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije. Traže da se trinaesta mirovina isplaćuje dvaput godišnje u većem iznosu od onog koji predlaže Vlada. Žele i uvođenje trajnog dodatka za umirovljenike koji žive sami te ukidanje penalizacije nakon 65. godine. Staž za majke, ističu, treba uračunati u mirovine svih umirovljenica, a jedan od zahtjeva je i povećanje najniže mirovine za šest posto.
Predsjednica SUH-a, Jasna A. Petrović | Foto: mirovina.hr
Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) stavio je na stol prioritetne zahtjeve za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba. Ova bi se pitanja, kako traže, trebala riješiti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe u novom mandatu.
– Sindikat umirovljenika izražava nadu da će Vlada konačno pokazati dovoljno socijalne osjetljivosti za umirovljenike, a što je propustila u cijeloj 2024. godini. Nadamo se i da se više neće ponoviti da preskoči godinu dana sazivanja sjednica Nacionalnog vijeća, ali ne zaboravi svim dužnosnicima preko noći povećati osnovnu plaću za 83 posto, pojašnjavaju iz SUH-a.
Trinaesta mirovina od 206 do 356 eura dvaput godišnje
Prvo predlažu novu formulu usklađivanja mirovina. Naime, isto je obećala i Vlada, ali u omjeru 85:15 prema rastu prosječne plaće i potrošačkih cijena, umjesto sadašnjih 70:30. Sindikat pak traži da se mirovine usklađuju 100 posto prema povoljnijem indeksu rasta.
Drugi njihov zahtjev odnosi se na model trajnog dodatka, odnosno takozvane trinaeste mirovine. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže da se ona računa po godini staža u vrijednosti pet eura. SUH predlaže da vrijednost jedne godine staža iznosi 13,17 eura, kolika je trenutno aktualna vrijednosti mirovine.
Nude i alternativu da se uvede fiksni dio i postotni dio, primjerice 131,70 eura prema deset aktualnih vrijednosti mirovine, što bi bila osnovica. Na tu osnovicu bi se uveo dodatak koji bi za 15 godina staža iznosio 75 eura, što je ukupno 206,70 eura. Za 20 godina staža išlo bi 100 eura više, ukupno 231,70 eura, za 25 godina 125 eura ili 256,70 eura ukupno, za 30 godina staža 281,70 eura ukupno, a za 35 godina staža trajni dodatak bi iznosio 306,70 eura. Najbolje bi prošli oni umirovljenici koji su radii najdulje. Trinaesta mirovina bi za 40 godina staža bila 331,70 eura, a za 45 godina staža 356,70 eura.
– Naš je prijedlog da trajni dodatak ulazi u mirovinu, za razliku od jednokratnih dodataka. Smanjuje se i sve više povećani raspon između najnižih i najviših mirovina. Isplata bi išla ne jednom, nego dvaput godišnje, pred ljeto i pred Božić u punom iznosu, poručili su danas iz SUH-a.
Staž za majke uračunati svim umirovljenicama
Treći zahtjev SUH-a vezan je također uz mjeru koju će Vlada uvesti sljedeće godine, a to je povećanje staža za majke sa šest na 12 mjeseci po svakom djetetu. Pritom traže da se taj staž obračuna svim umirovljenicima koje imaju djecu, a ne samo onim novima. Podsjetimo, dodatni staž za majke uveden je reformom 2019. godine, ali dobile su ga samo žene koje su se umirovile od siječnja te godine. Isto tako, taj staž ne ulazi trenutno u uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu, nego se dodaje naknadno u sam izračun, o čemu smo pisali ovdje.
– Neće biti dodani već dodatni staž, koji ulazi u pravo na izračun mirovine. Datum primjene se vrši preračunom svim majkama koje imaju dijete. Nema retroaktivne isplate. Za one koje tek odlaze u mirovinu nakon donošenja izmjena, njima će postati dodatni staž, a one koje su već u mirovini ostvarile to pravo ili nisu ostvarile pravo dodani staž, pojašnjavaju iz Sindikata umirovljenika.
Četvrti zahtjev odnosi se na dopunu izmjena Zakona o privremenom uzdržavanju. Traže da se omogući prebacivanje svih tereta uzdržavanja nad umirovljenim bakama i djedovima na alimentacijski fond. Time bi se riješilo od 150 do 200 sudskih rješenja.
Povećanje najnižih mirovina za šest posto
Nadalje, SUH traži da se vrijednost mirovine po godini staža za najnižu mirovinu poveća za šest posto. Najniža mirovina iznosi u prosjeku svega 374 eura za čak 30 godina staža, a prima je svaki četvrti umirovljenik, o čemu smo pisali ovdje. Njezina vrijednost porasla je srpanjskim usklađivanjem s 12,64 eura na 13,58 eura, odnosno za 7,46 posto. Najniža mirovina računa se tako da se godine staža pomnože s vrijednošću mirovine.
Traže i ukidanje poreza na mirovine, a do tada da se osobni odbitak poveća sa sadašnjih 560 na 1.000 eura. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo 500.000 umirovljenika. Poreznih platiša među umirovljenicima je oko 70.000 više, jer su mirovine rasle usklađivanjem u prosjeku za oko 40 eura. Time je novi krug korisnika upao u porezne škare. Država je od poreza na mirovine samo u rujnu uprihodovala više od 15 milijuna eura, o čemu više doznajte ovdje.
Mjesečni dodatak za samce: Od 5 do 10 posto mirovine
Zanimljiv prijedlog stiže i za samce koji bi, prema Sindikatu umirovljenika, trebali dobiti mjesečni dodatak, jer njih siromaštvo pogađa najviše, a većinom je riječ o udovicama.
– Stopa siromaštva samaca starijih od 65 godina je bila 59,9 posto u 2023. godini, zbog čega treba uvesti razrede slične razredima za dosadašnje jednokratne dodatke. Ne bi se uključili umirovljenici koji uz svoju mirovinu primaju i dio obiteljske mirovine. Predlažemo da oni s mirovinom do 500 eura dobiju 10 posto od mirovine dodatka mjesečno, osam posto od mirovine dobili bi dodatno oni s mirovinskom primanjima od 501 do 1.000 eura, a 5 posto od mirovine umirovljenici koji ostvaruju od 1001 do 1.500 eura, navode iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Ukidanje penalizacije, ali i drugog mirovinskog stupa
Osmi prijedlog odnosi se na penalizaciju, kako bi se njezina visina ujednačila svim korisnicima prijevremene mirovine mlađima od 65 godina na maksimalnih 12 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu (0,2 posto mjesečno). Starijima od 65 godina penalizacija bi se ukinula, o čemu smo pisali ovdje. Tu je i deveti zahtjev da se godine redovnog studiranja za višu i visoku stručnu spremu uračunaju kao studentski staž koji bi ušao u radni staž.
Deseti se pak zahtjev odnosi na obavezni drugi mirovinski stup koji žele transformirati u dobrovoljni, a dotad ostaviti pravo izbora mirovine iz prvog ili oba stupa prilikom umirovljenja. Naime, iz SUH-a kažu da će se pravo izbora mirovine ukinuti 2027. godine, što nipošto ne podržavaju.
Naknada za njegu starijih u obitelji i mirovine poštom
Uz ovih deset glavnih zahtjeva, ovo je još devet zahtjeva Sindikata umirovljenika Hrvatske koji bi se trebali riješiti kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe do kraja iduće godine:
- Ne uvoditi automatizam uključivanja u treći stup
- Ne povećavati isplate u gotovini iz 2. stupa
- Protiv povećanja radnog vijeka sa 65 godina na više
- Omogućiti korisnicima dvostupne mirovine u bilo kojem trenutku povratak u prvi stup
- Nastaviti besplatan prijevoz umirovljenicima vlakovima HŽ-a
- Konačno uvesti institut njegovatelja za bolesne starije članove obitelji uz plaću/naknadu
- Izjednačiti pravo izbora svih umirovljenika na pola radnog vremena uz punu mirovinu te na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola mirovine
- Propisati obvezu svih županija da osnuju županijska vijeća za umirovljenike i starije osobe
- Vratiti pravo na izbor dostave mirovine putem pošte.
