SUH protiv povećanja dodatka iz drugog stupa: ‘Građani će plaćati veće mirovine za bogataše’
Predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske, ali i SSSH-a, napustili su sjednicu Radne skupine za unapređivanje mirovinskog sustava. Ne slažu se, naime, s predloženim Vladinim izmjenama u drugom mirovinskom stupu za kojeg smatraju da ga je najbolje transformirati u dobrovoljni, odnosno ukinuti.
Foto: Jasna A. Petrović | mrms.hr
Vlada je u proces javnog savjetovanja uputila izmjenu Zakona o dodatku na mirovine. Predlaže da korisnici iz oba mirovinska stupa ostvare dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto dosadašnjih 20,25 posto u drugom stupu. Svrha je da se poveća broj umirovljenika koji se odlučuju na mirovinu iz oba, a ne samo iz prvog stupa. Naime, 80 do 90 posto građana prilikom umirovljenja bira dvostupnu mirovinu, a ona je trenutno još uvijek isplativa samo onima s vrlo visokim plaćama, odnosno mirovinama. Također, u procjeni su i izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
O Vladinom prijedlogu izmjena zakona za unapređivanje drugog i trećeg mirovinskog stupa, kao i o ulogama HANFA-e i REGOS-a, raspravljalo se prošloga tjedna i na sastanku Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava. Dojmove s tog sastanka s nama je podijelila predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović.
‘Ogromne su štete drugog stupa po javne financije’
– Umirovljeničke udruge smatraju da 199 zaposlenika HANFA-e ne štite prvenstveno javne financije, već zastupaju financijske institucije i mirovinske fondove pri stranim bankama, a u prilog takvoj ocjeni ide i činjenica da su 80 posto svih poslova HANFA-e obvezni mirovinski fondovi. U protivnom bi se potrudili redovito pratiti tranzicijski trošak drugog stupa i odavno bi predložili njegovu reformu u dobrovoljni, jer se postojećim modelom stvaraju ogromne štete po javne financije, ali i za postojeće i buduće umirovljenike, rekla je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović.
Zoran Protega ispred REGOS-a naglasio da je krajem kolovoza bilo ukupno 2.220.479 članova u drugom mirovinskom stupu.
– Najviše štediša je u B kategoriji, ali ne po njihovom izboru, već uglavnom nasumično, osim što se one kojima je do pet godina do mirovine, automatski prebacuje u C kategoriju, u kojoj su zabilježeni najveći gubitci. Zapravo, nitko ne navodi jasno kako je riječ o državnim doprinosima, a ne o privatnoj štednji, jer je od prijašnjih 20 posto doprinosa za prvi stup međugeneracijske solidarnosti, jedna četvrtina „otkinuta“ i prebačena na upravljanje mirovinskim obveznim fondovima. Zbog lošeg modela, visokog tranzicijskog troška, čak 80-tak posto svih novo umirovljenih donosi odluku vratiti se u prvi mirovinski stup, jer time ostvaruju višu mirovinu. U 22 godine postojanje takvog drugog obveznog stupa, samo je 14.303 umirovljenika otišlo u mirovinu iz oba stupa, pa je i to snažan argument za ukidanje takvog promašenog modela, smatra Jasna A. Petrović.
Svrha mirovine je osiguranje od rizika u starosti
Josip Majher iz Ministarstva rada prezentirao je drugi stup, napominjući kako će uz predviđene korekcije on ne samo opstati, nego i dalje napredovati. Potvrdio je da je u C fondu zabilježen pad od sedam posto, čime je 80 posto svih umirovljenih ove godine do 24. rujna praktički otjerano natrag u povoljniji prvi stup, a u trećem tromjesečju s očekuje nešto manje od 90 posto povratnika.
– Majher je priznao kako su oba mirovinska osiguravajuća društva, RBMOD i HRMOD, u ovoj godini izgubili po tisuću eura po ugovoru, ali da je to tako normalno. Novine kroz nove zakone je pozdravio, smatrajući da će uvođenje mogućnosti neindeksirane mirovine, tj. one koja se neće usklađivati, biti dobro rješenje, a zbog povećanja mogućnosti podizanja gotovine i do 20 posto ukupnog salda na osobnom računu, očekuje veći broj onih koji će birati dvostupnu mirovinu, kaže Petrović.
Zaboravilo se, dodaje predsjednica SUH-a, da je svrha mirovine osiguranje od rizika u starosti, a ne poticanje potrošnje ili pokrivanje dugova i ovrha. Svakako je za pozdraviti smanjivanje naknada, te ukidanje ulazne naknade, uvođenje mogućnosti seljenja iz A u B ili C kategoriju u bilo kojem trenutku, no tvrdnja kako su obvezni mirovinski fondovi održavatelji likvidnosti tržišta je malo preambiciozna, osobito kad se zna koliko su bili visoki gubitci svih fondova u proteklim godinama, smatra Petrović.
Napustili sastanak nakon rasprave Garače i Potočnjaka
Predstavnike umirovljenika zasmetala je tvrdnja kako bi prebacivanje obveznog drugog stupa u dobrovoljni, treći stup bilo jako skupo za državu. SUH-ovci su upitali znači li to onda da su loše postupile Češka i Slovenija, koje obvezni drugi stup nisu prihvatile ni uvesti, ili pak Poljska, Slovačka, Mađarska, Estonija i ostale zemlje koje su ih ukinule ili transformirale u dobrovoljni.
Nakon što su se na sastanku radne skupine oko suprotnih stajališta sukobili profesori Željko Garača i Željko Potočnjak, predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske, ali i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, napustili su skupinu.
Profesor i član SUH-a, doktor Željko Garača smatra kako je mirovinska reforma s II. stupom trajno štetna za gospodarstvo i građane, za I. javni mirovinski stup i državni proračun. Navodi kako se to ne može otkloniti unaprjeđenjima II. stupa. Naprotiv, tvrdi, mirovinska reforma s III. stupom umanjuje ostvarenje BDP-a.
‘Građani trebaju platiti veće mirovine za bogataše’
Garača navodi i tri grupe problema mirovinske reforme i II. stupa, a to su trošak mirovinske reforme, poslovanje MOD-ova i nepošten model isplate mirovina iz II. stupa, te poslovanje OMF-ova. Navodi kako trošak mirovinske reforme čine tranzicijski deficit – trošak državnog proračuna radi nadoknade neuplaćenog dijela doprinosa u I. stup, zatim trošak financiranja tranzicijskog deficita – trošak državnog proračuna putem dodatnih poreza, javnog duga i pripadajućih kamata, te oportunitetni trošak – propušteni BDP zbog prethodna dva troška.
U svojoj ocjeni prijedloga paketa izmjena zakona za unaprjeđenje II. I III. mirovinskog stupa, Garača ističe kako je zbog inherentne štetnosti II. stupa, svaki pokušaj da se on učini atraktivnijim štetan te da je povećanje dodatka na dvostupne mirovine krajnje neetično, jer manje bogati trebaju kroz poreze dodatno platiti veće mirovine uskog kruga najbogatijih. Povećanje mogućnosti podizanja gotovine prilikom umirovljenja, napominje Garača, suprotno je samoj ideji mirovinskog osiguranja.
Za treći stup Garača smatra da je on privatna stvar svakog pojedinca, ali da država ne treba subvencionirati mirovinsku štednju najbogatijih na račun većine slabijeg materijalnog stanja.
Zaključno Garača daje dva prijedloga. Prvi je da treba ukinuti II. mirovinski stup i tako spriječiti trajne štete po gospodarstvo, građane i javne financije koje im privatizacija javnog mirovinskog sustava i II. stup nanosi. Drugi njegov prijedlog je da je jedan od mogućih smjerova radikalna fiskalna reforma s ukidanjem doprinosa na plaće i prebacivanje financiranja javnog zdravstva na druge poreze. Na taj način bi se, smatra, porezno rasteretio rad, proizvodnja bi postala konkurentnija, gospodarstvo bi brže raslo, porasle bi plaće pa posljedično i mirovine iz I. stupa. Preduvjet za ovaj potez je, ističe, ukidanje II. stupa.
