SUH-ovi prijedlozi na reformu: ‘Mnogi umirovljenici neće dočekati svoja prava’
Mirovinska reforma zaživjet će u srpnju, ali mnoga prava primijenit će se tek od siječnja 2026. godine. Na to kroz javno savjetovanje ukazuje Sindikat umirovljenika Hrvatske. U brojnim komentarima predlažu ujednačavanje penalizacije, veći trajni dodatak za umirovljenike, nasljeđivanje dijela obiteljske mirovine s 50 godina, dodatni staž za sve majke, uz ostala predložena rješenja.
Umirovljenici u šetnji | Foto: Unsplash
Od 9. travnja do 9. svibnja traje javno savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju. Što se sve mijenja za umirovljenike mirovinskom reformom, pisali smo ovdje. Javna rasprava burna je kako u medijskom prostoru, tako i u komentarima i prijedlozima na predložene izmjene. Više ih je od stotinu, a među najbrojnijima su oni Sindikata umirovljenika Hrvatske. U odnosu na prijedloge Ministarstva rada i mirovinskog sustava, SUH traži povoljnija rješenja.
Brojni umirovljenici neće doživjeti svoja prava
– U SUH-u smo neugodno iznenađeni odlukom da se povećanje mirovina za korisnike invalidskih mirovina kao i ukidanje penalizacija sa 70 godina odgađa za 1. siječnja 2026. godine te još niz prava poput mogućnosti rada na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola mirovine, jer je to suprotno dogovorima na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe i Radnoj skupni za izradu novog ZOMO-a, a na kojima su predstavnici SUH-a sudjelovali s članovima Vlade i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ta odgoda znači i smanjenje prava, pa čak i nedobivanje prava, jer brojni umirovljenici neće to ni dočekati, s obzirom da ih svake godine umre oko 50.000, a rješenja o ukidanju penalizacije i povećanje invalidskih mirovina će se donositi do ožujka 2026. godine, napomenuo je Sindikat umirovljenika Hrvatske u javnoj raspravi.
Kako je Vlada u javnost već išla s projekcijom da će do kraja njezinog mandata 2028. ovim izmjenama prosječne ‘sveukupne’ mirovine narasti najmanje na 800 eura, nejasno je, dodaju, zašto se u ocjeni stanja navodi kako će ‘sveukupne’ mirovine narasti najmanje na 750 eura.
– Novi Zakon o mirovinskom osiguranju SUH smatra tek malim korakom naprijed, koji neće riješiti glavne probleme, a to su niske mirovine i nizak udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji nas svrstava na europsko dno po tom važnom pokazatelju. Udio mirovine i plaći je 45 posto kada se uključe korisnici mirovina po posebnim propisima, a isključe korisnici prema međunarodnim ugovorima, odnosno 40 posto kad se uključe svi, zaključuju iz SUH-a.
Staž za majke svima te dio obiteljske mirovine s 50
Predlažu da dodani staž od 12 mjeseci za majke bude određen kao dodatni staž te da se uračunava u posebni staž za priznanje prava na mirovinu, a ne samo za određivanje mirovine. Također, predlažu da se dodani staž retroaktivno prizna svim zatečenim korisnicima mirovine koji imaju djecu, a koji su ostvarili pravo na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju od 1999. godine nadalje.
Sindikat umirovljenika predlaže i da se uvjet dobi za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine spusti sa 65 godina života na 50 godina života, odnosno jednaku dob koja je uvjet za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. S uvjetom dobi od 65 godina, kažu, najviše su pogođeni korisnici invalidske i prijevremene starosne mirovine koji imaju male mirovine, a na ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine moraju čekati godinama.
Ujednačavanje penalizacije i rast bonifikacije
Iz SUH-a predlažu i retroaktivnu primjenu odredbe o penalizaciji od 0,2 % po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu na sve mirovine ostvarene poslije 1999. godine. ta bi se stopa primjenjivala na sve postotke penalizacije veće od 0,2 % po mjesecu, radi ujednačavanja penalizacije korisnika prijevremene starosne mirovine. Naime, postoje korisnici koji su penalizirani sa 0,10 % po mjesecu, i oni koji su penalizirani sa 0,34 % po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno za pet godina ranijeg umirovljenja imamo korisnike koji su penalizirani od 6 % pa sve do 20,4 posto. Ne bi se mijenjali postoci za one koji su penalizirani za manje od 0,2 % po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu.
Zalažu se i za ukidanje penalizacije sa 65, a ne 70 godina života. Prosječni staž starosnih umirovljenika iznosi 32 godine, a prijevremenih starosnih umirovljenika četiri godine više, stoga smatraju da nema razloga da se prijevremeni starosni umirovljenici penaliziraju do 70. godine života.
Također, traže i ujednačavanje bonifikacije, odnosno nagrade za kasnije umirovljenje. Predlažu retroaktivnu primjenu na sve mirovine ostvarene poslije 2013. godine, u odnosu na sve postotke uvećanja koji su manji od 0,45 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu (načelo jednakosti). Predlažu i za dugogodišnje osiguranike uvećanje od 0,45 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, jednako kao i kod odgođene starosne mirovine. Dugogodišnji osiguranici su uglavnom osobe koje su većinom radile na slabo plaćenim poslovima te su oštećeni nižom bonifikacijom (0,15 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu), zbog čega SUH smatra da se bonifikacija treba ujednačiti.
Usklađivanje mirovina od 100 posto
Kada je riječ o usklađivanju mirovina, SUH traži usklađivanje od 100 posto prema povoljnijem indeksu rasta cijena ili plaća, a kao prijelazno rješenje najmanje s formulom 90:10, umjesto sada predloženih 85:15. Naime, još prije dvije godine putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe dobili su obećanje da će se promijeniti formula na 85:15 i za par godina dana doći do 100 %, pa smatraju da je već ovim zakonskim izmjenama trebalo povisiti taj omjer na najmanje 90:10 posto.
Sindikat umirovljenika predlaže da mirovinski faktor iznosi 0,5 za obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo jednom članu obitelji s navršenih 65 godina života koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti , a umjesto predloženog faktora od 0,385.
Godišnji dodatak u visini AVM-a za svaku godinu staža
– Predlažemo da se visina godišnjeg dodatka fiksno veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM) za jednu godinu staža, po godini staža. Time bi iznos godišnjeg dodatka svake godine rastao sukladno rastu AVM-a koji je vezan uz rast cijena i plaća. S trenutačnom vrijednosti AVM od 13,57 eura i prosječnim stažom od 32 godine, prosječnom umirovljeniku krajem 2025. godine isplaćeno bi bilo oko 430 eura, što je i dalje puno manji iznos od jedne prosječne hrvatske mirovine, pišu u javnom savjetovanju SUH-ovci.
Mnoge EU zemlje isplaćuju 13. mirovinu, neke i 14. mirovina godišnje u punom iznosu prosječne mjesečne mirovine pojedinca. Također, mnogi s nižim mirovinama koji su ranijim isplatama jednokratnih dodataka triput godišnje dobivali po 160 eura, sada bi mogli dobiti puno manje, jer su primjerice imali manji broj godina staža zbog gubitka radnog mjesta. Zato SUH traži da Vlada zadrži neki vid isplate jednokratnih dodataka za najugroženije umirovljenike s nižim mirovinama.
Povoljniji obračun nakon rada za vrijeme mirovine
Sindikat umirovljenika već desetak godina traži da se omogući izbor isplate mirovine putem pošte bez naknade. Naime, neki umirovljenici ne mogu odlaziti do banke ili bankomata radi podizanja novca ili naprosto nema dostupnosti, čime su nerijetko izloženi i prijevarama te ugrožavanju zdravlja.
Zalažu se i za novi obračun mirovine nakon rada, tako da se polazni faktor ne određuje u visini polaznog faktora prema kojemu je bila određena prijašnja mirovina, već da se primijeni novi polazni faktor u skladu s dobi korisnika u kojoj je prestao dodatno raditi odnosno u kojoj mu se preračunava mirovina. To bi, smatraju, potaknulo rad umirovljenika, jer bi ostvarili povoljniju mirovinu. Kada je riječ o invalidskim mirovinama, one se prema mišljenju SUH-a ne bi trebale preračunavati u starosnu, jer prava ostaju kao da su u invalidskoj mirovini. Time se samo smanjuje prosječna mirovina i stvara netočan privid kako starosni umirovljenici rade samo 30 godina, što se često zlorabi u javnosti, smatraju.
-Činjenica je da korisnici invalidske mirovine iz te kategorije teško pronalaze posao s kojim bi mogli navršiti jednu godinu staža, što je otegotna okolnost za preračun u starosnu mirovinu koja bi im bila povoljnija. A riječ je doista o osobama s niskim mirovinama, navodi SUH u javnom savjetovanju.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
