SUH natjerao Vladu da okonča sporne mirovinske propise Jadranke Kosor? ‘Vjerujem da će te dvije mjere biti ukinute’
Premijer Andrej Plenković i ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić pozitivno su reagirali na zahtjeve Sindikata umirovljenika Hrvatske za ukidanjem smanjenja od 10 posto na povlaštene mirovine i dodatnog zdravstvenog doprinosa. To su mjere koje je još 2010. donijela Jadranka Kosor, a zbog kojih velik broj umirovljenika ne dobiva u potpunosti usklađene mirovine.
Unatoč rekordnom usklađivanju mirovina od 6,18 posto, mnogi umirovljenici nisu dobili najavljeno povećanje. Od početka rujna, kada su usklađene mirovine prvi puta isplaćene, u redakciju Mirovina.hr javilo se mnogo ljudi kojima su mirovine bile nešto manje od onih koje bi imali s punim iznosom usklađenja.
Osim onih kojima se mirovina isplaćuje i putem obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugog stupa, javilo se i dosta korisnika braniteljskih te drugih mirovina po posebnim propisima. Razlog zbog kojih oni ne dobivaju puni iznos usklađivanja nije u neobičnim kriterijima izračuna usklađivanja, već u jednom zakonu iz 2010. Posebni Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju bio je odgovor tadašnje premijerke Jadranke Kosor na financijsku krizu.
Krizni nameti osiromašuju umirovljenike
Njime je predviđeno da se sve mirovine po posebnim propisima više od 3.500 kuna, osim mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100 posto, obiteljskih mirovina djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, osim sukorisničkih dijelova, zatim mirovine za umirovljene i nezaposlene radnike Istarskih ugljenokopa Tupljak te mirovina radnika profesionalno izloženih azbestu, umanje za 10 posto. No, kriza je i sada, a umirovljenici ionako jedva krpaju kraj s krajem. Stoga je Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), kao jednu od 19 mjera svog Prijedloga interventnih mjera za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i položaj umirovljenika i starijih osoba u Republici Hrvatskoj, navela i ukidanje toga Zakona.
Nešto ranije, 2009. godine su izmjenama Zakona o doprinosima uvedeni i dodatni zdravstveni doprinosi od jedan i tri posto na mirovine. Doprinosi od jedan posto isplaćuju se iz državnog proračuna za sve umirovljenike čija je mirovina niža od prosječne neto plaće u prethodnoj godini (7.086 kuna). Oni kojima je viša, oduzima se tri posto na teret doprinosa. Jedino su branitelji oslobođeni plaćanja doprinosa od tri posto, jer su se uspjeli za to izboriti nakon što je Ustavni sud srušio zahtjev za ocjenom ustavnosti dodatnih zdravstvenih doprinosa kojeg su podnijele umirovljeničke, braniteljske i civilne udruge.
Čini se kako bi obje odredbe uskoro mogle biti ukinute. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nam je još sredinom kolovoza odgovorilo kako je “u srpnju ove godine Odlukom ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike osnovana Radna skupina za analizu stanja mirovinskog sustava, čije je osnivanje utvrđeno kao reformska mjera u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. – Unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina te će se u okviru rada Radne skupine, između ostaloga, preispitati i Zakon o smanjenju mirovina”. No, od predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasne Petrović doznajemo kako bi se to preispitivanje moglo dogoditi ubrzo.
Pozitivna reakcija Vlade
Ona je, naime, na pregovorima o novom paketu mjera, koji su održani 6. rujna u Banskim dvorima premijeru Andreju Plenkoviću direktno postavila zahtjev za ukidanjem umanjenja na mirovine po posebnim propisima te dodatnim zdravstvenim doprinosima. Glas umirovljenika piše da je to “premijer Plenković vrlo ozbiljno uzeo u obzir i zatražio od ministra Marina Piletića da prouči i riješi taj problem.” Šest dana kasnije, održana je i sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojem je Petrović ponovila svoje zahtjeve.
– Uspjeli smo na Nacionalnom vijeću postići dogovor s ministrom Piletićem, uz odobrenje premijera Plenkovića, da vrlo vjerojatno ubrzo ide ukidanje kriznih mjera Jadranke Kosor iz 2010., odnosno oduzimanja 10 posto od mirovina većih od 3.500 kuna i dodatnog zdravstvenog doprinosa. Usuglasili smo se s ministrom Piletićem, a prije toga na socijalnom dijalogu s premijerom, tako da vjerujem da će te dvije mjere biti ukinute, potvrdila nam je Jasna Petrović, dodavši kako će uskoro biti održan prvi sastanak spomenute Radne skupine.
Pitanje je samo kad će ovi “krizni” nameti biti ukinuti. Dodatnom zdravstvenom doprinosu vijek trajanja nije ograničen zakonom, a kod umanjenja mirovina se striktno navodi kako spomenutim zakonom “nisu propisani uvjeti za prestanak.” Iako bi Radna skupina svoj sud o tome trebala donijeti do 2026., sudeći po reakciji premijera i resornog ministra, čini se da će odluka pasti možda i nakon prvog sastanka.