Stručnjaci imaju tri dobra razloga za zabrinutost: Mirovinski sustav Maroka mogao bi se urušiti do 2027.
Mirovinski sustav naših protivnika na Svjetskom prvenstvu, Maroka, može se smatrati neobičnim. Naime, postoje četiri fonda koji moraju isplaćivati mirovine po istim kriterijima, unatoč tome što svaki ubire različiti iznos doprinosa. Uz to, starosne se mirovine isplaćuju za manje od devet godina staža osiguranja, zbog čega stručnjaci smatraju da bi se marokanski mirovinski sustav mogao urušiti do 2027.
Umirovljenici u Maroku | Foto: Unsplash
Hrvatska nogometna reprezentacija započela je svoj put na Svjetskom prvenstvu. Da ne bismo pričali samo o nogometu, odlučili smo istražiti mirovinske sustave naših protivnika. Već smo pisali o tome kakve su mirovine u državi domaćinu, Katru, a “pod lupu” je došao i mirovinski sustav Maroka.
Riječ je o, geografski gledanoj, afričkoj državi koja je najbliža Europi. Od Starog kontinenta je dijeli samo Gibraltarski tjesnac. Maroko je 10 puta veći od Hrvatske po broju stanovnika (oko 37 milijuna), ali udio starijih osoba u populaciji je manji od udjela maloljetnika.
Mirovinski sustav im je sličan našemu samo po nekim osnovnim stvarima. Naime, u Maroku postoje četiri mirovinska fonda, od kojih su dva namijenjena javnom sektoru, odnosno državnim službama i vojsci, a dva služe privatnom sektoru, od kojih je jedan dobrovoljan. Unatoč toj podjeli, sve fondove regulira država.
Pravo na mirovinu ostvaruju svi zaposleni u javnom i privatnom sektoru, obrtnici, poljoprivrednici, ali i pripadnici kraljevske vojske, žandarmerije i pričuvnog sastava. Potonje se mirovine računaju po posebnim propisima. Iznos doprinosa u četiri spomenuta fonda iznosi najviše 28 posto dohotka. Pritom zaposlenici u državnim službama snose podjednaki trošak doprinosa, kao i država (14+14). Kod vojnih mirovina doprinosi su 10 posto, a u privatnom sektoru 20 posto.
Mirovinski sustav pred urušavanjem
No, svi su fondovi dužni isplaćivati mirovine po jedinstvenim kriterijima. Mirovine mogu dobiti svi s navršene 63 godine života, osim rudara koji u mirovinu mogu otići s 55 godina, ako su na poslovima pod zemljom skupili najmanje pet godina staža. Trenutno se vode rasprave o tome treba li podići dob za odlazak u mirovinu na 65 godina.
Stručnjaci, naime, smatraju da je mirovinski sustav Maroka previše izdašan s obzirom na demografiju, plaćanje doprinosa i kriterije za odlazak u mirovinu. Drže da prosječni marokanski umirovljenik dobije šest puta više novca nego što ih je uplatio za vrijeme svog radnog vijeka. Stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva, prema podacima Svjetske banke, u Maroku iznosila je lani svega 35 posto. Od tog broja, trećina radnika je prijavljena u mirovinsko osiguranje i plaća doprinose, što je posljedica raširenosti rada na crno. Stoga se omjer osiguranika i umirovljenika u kratkom vremenu spustio na 1:2. Uz visoku nezaposlenost (11,2 posto) i slab dotok doprinosa, stručnjaci drže da bi se mirovinski sustav zbog nedostatka sredstava trebao urušiti do 2027.
Razlog mogućeg urušavanja možda leži i u samom obračunu mirovina. Mirovinu mogu primati oni s navršenih 3.240 dana staža, što je malo manje od devet godina. Oni koji prikupe manje staža, kao i prijevremeni umirovljenici, mogu nastaviti raditi dok ne steknu uvjete za mirovinu, ali onda sami, dobrovoljno, uplaćuju doprinose. Onima koji se ne odluče na to, država isplaćuje svojevrsnu nacionalnu mirovinu.
Izdašni iznosi za malo staža
Minimalna starosna mirovina iznosi 1.000 dirhama (680 kuna), dok je maksimalna mirovina 70 posto neto mjesečnog dohotka, što je oko 6.203 dirhama (4.238,50 kuna), s time da je limit za izračun 6.000 dirhama (4.200 kuna). Takva se mirovina obračunava po 50 posto neto mjesečnog dohotka u posljednjih 96 mjeseci, za one s 3.240 dana staža mirovinskog osiguranja. Uz to, dodaje se jedan posto prosječnih mjesečnih prihoda na mirovinu za svakih ostvarenih 216 dana staža više od limita. Prijevremena se mirovina izračunava na isti način. Uz to, kuriozitet je da umirovljenici mogu birati isplate svakog mjeseca ili kvartalno.
Marokanci isplaćuju i invalidske mirovine, onima koji su zbog nesposobnosti za rad izgubili sve prihode, a imaju najmanje 1.080 dana staža mirovinskog osiguranja, što uključuje i 108 dana unutar jedne kalendarske godine prije nastupanja nesposobnosti za rad. One se računaju također na osnovi 50 posto neto mjesečnog dohotka, ali unutar 12 ili 60 mjeseci, ovisno što je korisniku povoljnije. Limit prihoda za obračun je također 6.000 dirhama, a maksimalna invalidnina je također 70 posto neto mjesečnog dohotka. Onima kojima treba cjelodnevna skrb se isplaćuje 10 posto od neto mjesečnog prihoda u posljednjih 12 ili 60 mjeseci.
Na obiteljsku mirovinu u visini od 50 posto starosne ili invalidske mirovine pokojnika pravo imaju udovice, dok djeca dobivaju 25 posto mirovine pokojnika. Udovice mogu primiti najviše 100 posto prosječnog neto mjesečnog dohotka, a djeca imaju pravo na najviše 50 posto tog iznosa. Uz to, isplaćuje se i svojevrsna naknada nakon smrti dugogodišnjeg umirovljenika, ali i naknada u trenutku smrti koja iznosi između 10 i 12 tisuća dirhama (6.800 – 8.400 kuna).
