Strani mediji pišu: Hrvatska vlada vršila je pritisak na Allianz jer je odbio preuzeti udjel u Fortenovoj
Ugledni Financial Times piše kako je Vlada, točnije ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman uz pomoć hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj, Gordana Bakote, vršio pritisak na Allianz zbog toga što je blokirao preuzimanje udjela Sberbanka u Fortenovoj. Podsjetimo, 43,5 posto dionica Fortenove trebali su preuzeti domaći mirovinski fondovi, ali je posao u posljednji trenutak propao.
Fortenova | Foto: Screenshot: YouTube/Fortenova
Vlada Republike Hrvatske vršila je pritisak na njemačku osiguravajuću kuću Allianz i zaprijetila joj regulatornim mjerama nakon što se AZ Mirovinski fond povukao iz dogovora o preuzimanju 43,5 posto udjela ruskog Sberbanka u Fortenova Grupi, piše ugledni financijski magazin Financial Times.
Podsjetimo, otkako su uvedene ekonomske sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, Sberbank pokušava naći kupca za svoj portfelj dionica vrijedan 500 milijuna eura. Kao najozbiljniji kupci pojavili su se hrvatski mirovinski fondovi, među kojima je AZ najveći. No, prošlog je listopada, nakon što su dogovoreni svi uvjeti kupoprodaje, AZ naglo odustao od preuzimanja dionica Fortenove, čime je posao propao.
Odmah nakon toga, saborska zastupnica Centra, Marijana Puljak ustvrdila je da je “predsjednik Vlade Andrej Plenković htio da mirovinski fondovi potroše mirovine građana Hrvatske na spašavanje jedne problematične tvrtke”, o čemu smo već pisali. Da je tomu tako, dao je naslutiti inspekcijski nadzor Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
– Mislim da puno toga moraju objasniti i mirovinski fondovi u ovoj priči, i to osobito ovaj AZ fond, gdje je sve ono što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji, a i predstavnicima hrvatskih vlasti, rekao je Plenković za HRT nedugo nakon što je posao propao.
Nagovaranje u Njemačkoj
Iz Allianza su, pak, za Financial Times potvrdili da su donijeli “neovisnu odluku da ne nastave ulaganja u Fortenovu jer je njezin profil rizika i povrata bio potpuno neprikladan za umirovljenike i jer je njihova financijska struktura predstavljala potencijalne rizike koje su smatrali neprihvatljivima”.
Pojedinci upoznati s cijelim slučajem tvrde da je Allianz odustao zbog straha da će prekršiti europske sankcije Rusiji. Iako se više ne spominje Petros Papanikolaou, glavni izvršni direktor Allianza za srednju i istočnu Europu, koji je navodno donio “spornu” odluku, u igri su neka puno poznatija imena.
Navodno su ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Bakota lobirali kod raznih direktora Allianza da ponište tu odluku. Nešto konkretnije zvuči informacija da je Grlić Radman nagovarao člana uprave Klausa Petera Röhlera da poništi odluku, tvrdeći da je “Fortenova ključna za hrvatsko gospodarstvo”. Čini se kako to uopće nije bila “tajna operacija”, s obzirom na to da je, prema navodima osoba uključenih u cijeli proces, njemačka vlada doznala za pritiske na Allianz iz Hrvatske.
Svi akteri šute
U međuvremenu, još uvijek nije stiglo izvješće o rezultatima redovitog nadzora HANFA-e. Doduše, nedugo nakon pokretanja istrage poručili su da bi lokalna uprava bila smijenjena te da bi fond platio kaznu ako bi se utvrdilo postojanje problema u upravljanju rizikom. No, 10. svibnja ove godine je ta ista agencija odobrila već spomenutom Petrosu Papanikolaouu da postane član nadzornog odbora Allianza Hrvatska d.d.
Poručili su da je “ispitivanje mirovinskog fonda AZ još uvijek u tijeku” i da će “informirati javnost o svim rezultatima provjere nakon što ona bude završena”. S druge strane, niti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, niti veleposlanstvo u Berlinu, niti njemačka vlada, kao ni sami Allianz nisu komentirali ove navode. Situaciju nije komentirao niti glavni izvršni direktor Fortenove, Fabris Peruško, ali je istaknuo da je “situacija u kojoj smo danas posljedica dogovora do kojeg nije došlo u listopadu. Da je do njega došlo, danas bismo bili refinancirani i fokusirani isključivo na poslovanje.”
Spomenuti udjeli Sberbanka u Fortenovoj su nedugo zatim prodani arapskom investitoru Saifu Al-Qedbiju, kojeg pak provjeravaju europska regulatorna tijela zbog sumnje da iza njega zapravo stoji ruski kapital. S druge strane, ministar financija Marko Primorac je krajem travnja ponovno otvorio mogućnost da mirovinski fondovi sudjeluju u preuzimanju udjela u Fortenovoj, o čemu možete čitati ovdje.
