Što se krije iza promjena u drugom stupu? Atraktivnost kombiniranih mirovina ide na račun prvog stupa
S najavljenim povećanjem dodatka na osnovne mirovine i mogućnošću još većih jednokratnih isplata, vladajući žele povećati isplativost mirovina iz drugog stupa. To će donijeti određena povećanja iznosa, ali samo za one koji su odradili gotovo puni radni vijek, po mogućnosti s iznadprosječnom plaćom i žele uzeti kombiniranu mirovinu.
Foto: mirovina.hr
Iako će ih Vlada predstaviti tek sljedeći tjedan, izmjene u drugom ili trećem stupu koje su raspravljene na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe izazvale su dosta reakcija. Umirovljenička populacija ionako ne gleda s odobravanjem na obveznu i dobrovoljnu mirovinsku štednju, a najavljene promjene koje se tiču kombiniranih mirovina mogle bi produbiti takav stav.
S druge strane, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava postali su svjesni da su mirovine, naročito iz drugog stupa, niske te ih nastoje povećati dizanjem dodatka na osnovne mirovine s 20,25 na 27 posto, ali i iznosa štednje koji je moguće odjednom povući pri odlasku u mirovinu. Taj je iznos dosad bio na 15 posto individualne štednje, a od 1. siječnja bi trebao biti 20 posto.
No, i dalje ostaje činjenica da je mirovinska štednja isplativa samo za one koji su imali više nego dvostruko veću plaću od prosječne. Koliko su mirovine iz drugog stupa isplative govori i činjenica da je od svih umirovljenika (više od 1,2 milijuna ljudi), svega njih 15.074 u kolovozu primilo kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa.
Neatraktivne kombinirane mirovine
Intencija je Vlade da ovim promjenama podigne razinu isplativosti mirovina iz drugog stupa te navede veći broj ljudi da se odluče za kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa. Stoga je u javno savjetovanje već pušten obrazac procjene učinkovitosti izmjena i dopuna Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. U obrazloženju promjene, odnosno povećanja dodatka na kombiniranu mirovinu s 20,25 na 27 posto statistički je obrazložen glavni razlog ovog poteza vladajućih.
– Prema podacima REGOS-a u 2019. godini (kad je uvedena mogućnost izbora mirovine op.a.) ukupno je zaprimljeno 4.410 izjava o izboru mirovine, od čega je 2.525 (57,26 posto) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 1.885 (42,74 posto) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa. U 2020. godini ukupno je zaprimljeno 8.398 izjava o izboru mirovine, od čega je 5.304 (63,16 posto) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3.094 (36,84 posto) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa.
U 2021. godini ukupno je zaprimljeno 9.213 izjava o izboru mirovine, od čega je 5.688 (61,74 posto) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3.525 (38,26 posto) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa, dok je u 2022. godini ukupno zaprimljeno 10.780 izjava o izboru mirovine, od čega je 7.695 (71,05 posto) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3.121 (28,95 posto) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa, stoji u obrazloženju.
Ovdje vrijedi dodati i podatke do 5. rujna ove godine koje smo dobili od Regosa. Ukupno je zaprimljeno 6.519 izjava o izboru mirovine, od čega je 5.183 (79,5 posto) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. stupa, a 1.336 (20,5 posto) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. stupa. Dakle, uz veći broj osiguranika koji u mirovinu odlaze sa štednjom, sve ih se manje odlučuje na kombiniranu mirovinu. U MROSP-u sami priznaju kako je inflacija učinila mirovine iz drugog stupa potpuno neisplativima, pa sad pribjegavaju opciji izjednačavanja uvjeta s prvim stupom.
Relikt tranzicije
Naime, dodatak od 27 posto relikt je tranzicije s jednog na drugi model izračuna mirovina. Do 1. siječnja 1999. godine pri obračunu mirovina se u obzir uzimalo 10 najboljih godina staža. Potom se razdoblje obračuna svake godine povećavalo za tri godine staža, da bi se od 2010. odnosilo na sve plaće, odnosno uplaćene doprinose tijekom cijelog radnog vijeka. S obzirom na razliku u visini mirovina koja je tad nastala, 2007. godine je uveden Zakon o dodatku, koji propisuje isplatu dodatka na mirovinu u iznosu od četiri do 27 posto, ovisno o godini umirovljenja.
Korisnici osnovnih mirovina u srpnju, prema kategorijama mirovina iz prvog stupa. | Foto: Statističke informacije HZMO
No, on se sve do 1. siječnja 2019. godine nije odnosio na osnovne mirovine, odnosno dio kombiniranih mirovina koji se isplaćuje iz prvog stupa. Tada je određeno da se dodatak od 27 posto korigira s faktorom osnovne mirovine za sve umirovljene nakon 1. siječnja 2002. (dana uvođenja drugog stupa, op.a.) te iznosi 20,25 posto. Tako je ovo praktički druga intervencija u dodatak na dvostupne, odnosno kombinirane mirovine.
Prema podacima HZMO-a o osnovnim mirovinama za srpanj, one u prosjeku iznose 627,35 eura. Taj iznos obuhvaća i dodatak od 20,25 posto. Uz usklađivanje od 8,42 posto dolazimo do prosječnog iznosa od 680,17 eura. Kad bi se taj dodatak na taj iznos povećao s 20,25 na 27 posto, osnovna bi mirovina u prosjeku iznosila 688,90 eura. Ipak, ovo je samo teoretski rast, s obzirom na to da tek treba izglasati odluku o povećanju dodatka i implementirati je u Zakon, tako da može stupiti na snagu tek od 1. siječnja 2024. godine.
Korisnici osnovnih mirovina po stažu, uz iznose prosječne osnovne mirovine za srpanj | Foto: Statističke informacije HZMO
Pritom, naravno, ne treba zaboraviti da takva mirovina ovisi o godinama staža, pa i uplatama u mirovinske fondove. Tako bi iznose veće od navedenog prosjeka mogli primati samo oni koji su radili dulje od 39 godina, dok oni s manje staža mogu računati čak i na višestruko manje iznose. Poglavito se to odnose na one sa stažom između pet i 14 godina, kojima je, prema trenutnim podacima, osnovna mirovina u prosjeku niža od 200 eura.
Minimalni rast mirovina iz drugog stupa
Govoreći o drugom dijelu kombiniranih mirovina, onima koje se isplaćuju iz mirovinskih fondova, situacija je nešto bistrija. Prema podacima HRMOD-a, jednog od dvaju mirovinskih osiguravajućih društava u Hrvatskoj, od početka godine iznos prosječne isplaćene mirovine iz drugog stupa je uglavnom u porastu. Najviši je bio upravo u srpnju, kad je iznosio 118,04 eura. Kako nam do zaključenja ovog teksta iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva nisu poslali podatke o isplatama iz drugog stupa koje su oni proveli, zbog pojednostavljivanja računice pretpostavit ćemo da su one približno jednake.
Dakle, ako promatramo ukupnu kombiniranu mirovinu iz oba stupa za srpanj, prosječni je korisnik tada dobio ukupno 745,39 eura. Naravno, ponovno napominjemo kako je riječ o prosjeku, što znači da ima onih koji primaju znatno više ili niže iznose svakog mjeseca. No, i ovakva je mirovina u odnosu na prosječnu iz prvog stupa veća za 276 eura. Gledajući udio prosječne kombinirane mirovine u prosječnoj plaći (prema posljednjim podacima 1.150 eura), onda je on više na tragu zahtjeva umirovljeničkih udruga i ranijih obećanja vladajućih, jer iznosi 64,82 posto.
Prosječan iznos mirovina iz drugog stupa u 2023. godini. | Foto: HRMOD
Uz povećanje dodatka i usklađivanje osnovne mirovine, treba dodati i usklađivanje po inflaciji od 3,1 posto u drugom stupu. Njime bi prosječni iznos od 118,04 eura skočio na 121,70 eura. Dakle, prosječna bi kombinirana mirovina, u koju ubrajamo osnovnu mirovinu iz prvog stupa i isplatu iz drugoga, nakon svih podizanja i usklađivanja, nakon 1. siječnja, teoretski trebala iznositi 810,60 eura.
Zvuči primamljivo, zar ne? Ipak, treba znati da će većina tog novca i dalje dolaziti iz državnog proračuna, odnosno preko džepova građana, novcem prikupljenim od doprinosa i poreza.
Jednokratne isplate – kratkotrajno zadovoljstvo
Druga značajnija promjena koja je najavljena s istim ciljem, povećanjem mirovina iz drugog stupa jest povećanje ukupnog iznosa štednje koji se može povući odjednom s 15 na 20 posto. Prosječno je plaćeni radnik koji je u drugom stupu štedio 20 godina, dosad prikupio oko 20.000 eura.
Kad bi se odlučio na jednokratno povlačenje prema sadašnjim propisima, odjednom bi mu na račun sjelo 3.000 eura. Izmjenama zakona ta bi se svota trebala popeti na 4.000 eura. Ipak, treba napomenuti kako jednokratne isplate tolikog dijela novca iz drugog stupa i dalje neće biti moguće za one koji su odlučili primati mirovinu samo iz prvog stupa.
