Stižu promjene i u MOD-ove: Članovi će dobiti više informacija i pravo izbora, evo što se još mijenja
Uz promjene u sva tri stupa, država je odlučila promijeniti neke stvari i u mirovinskim osiguravajućim društvima. Tako će ona morati ponuditi opcije za isplatu mirovina godinu dana prije nego što član ostvari to pravo, dati im da biraju isplatu mirovine s ili bez indeksacije promjene potrošačkih cijena, ali i kontrolirati svoju solventnost.
Foto: Unsplash
Država je odlučila krenuti u sveobuhvatne promjene unutar čitavog mirovinskog sustava. Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju već su izglasane i trebale bi stupiti na snagu od Nove godine. Istovremeno će doći do promjena u drugom i trećem stupu, ali i u mirovinskim osiguravajućim društvima (MOD), koji kontroliraju nešto više od 2,07 milijardi kuna. Izmjene i dopune sva tri zakona trenutno su na javnom savjetovanju.
MOD-ovi inače služe za isplatu sredstava skupljenih obveznim doprinosima u drugom ili individualnom štednjom u trećem stupu. Uz to, preko MOD-ova je moguće, ako se korisnik na to odluči, prebaciti sredstva iz drugoga u prvi stup te na taj način isplaćivati mirovinu ili iz trećega stupa u MOD. Stoga su najvažnije izmjene Zakona o MOD-ovima vezane upravo za isplatu mirovina.
Pravo izbora pri isplati mirovine
Kao što je slučaj sa zakonima koji definiraju obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove i u Zakon o MOD-ovima bit će implementirana odluka o proširenju prava na isplatu na maloljetnike s invaliditetom ili nesposobnošću za rad. Također, na isplate putem MOD-ova će imati pravo i partneri u izvanbračnim i zajednicama te životni partneri.
Osim toga, dosad je bilo definirano da MOD-ovi visinu mirovine usklađuju isključivo prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena dvaput godišnje. Sad se uvodi pravo izbora korisnicima da biraju i isplatu mirovine bez usklađivanja. Uz to, na zaostatke u isplatama od trenutka stjecanja prava na mirovinu do trenutka isplate iz MOD-ova se neće primjenjivati obveza usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena.
Uz to, MOD-ovi će biti obvezni utvrđivati nove svote i datume isplate uvećanog iznosa mirovine u slučaju uplate redovitih doprinosa iz obveznog mirovinskog osiguranja nakon sklapanja ugovora o mirovini. Dodatno će biti regulirane i odredbe koje se tiču isplata mirovina putem MOD-ova u slučaju likvidacije ili stečaja.
Predloženim dopunama uvodi se mogućnost da Društvo, u slučaju kada ukupno zaprimljena doznaka Društva iznosi manje ili jednako 4.000 eura, korisniku mirovine ponudi isplatu mirovine u obliku jednokratne isplate cjelokupnog iznosa doznačenog društvu, s time da Društvo ne može naplatiti naknadu za takvu jednokratnu isplatu.
Informiranje članova i godinu dana prije mirovine
Pritom zakonodavac ne propušta naglasiti činjenicu da u trenutnoj verziji Zakona nije baš sasvim jasno da je ostvarivanje prava iz drugog ili trećeg stupa izravno vezano za ostvarivanje prava iz prvog stupa. Stoga će biti propisano dodatno informiranje članova i to godinu dana prije stjecanja prava na mirovinu.
Mirovinska društva će tako biti zadužena da članovima pošalju standardiziranu i objektivnu obavijest o opcijama pri isplatama mirovina. Pritom će se rukovoditi podacima iz MOD-ova i Regosa, koji će sadržavati i informacije o svim mirovinskim programima koje nude MOD-ovi.
Ali, to nije sve. Članovi će moći dobiti dodatne informacije o svojim pravima i obvezama, ako se obrate MOD-u kojem pripadaju, što će im se sugerirati u obavijestima. Temeljem toga, članovi će od MOD-ova moći zatražiti i informativni izračun mirovine iz drugog stupa.
Također, pojašnjava se i odredba prema kojoj Društvo ne može naplatiti naknadu kod jednokratnih isplata u novcu u obveznom mirovinskom osiguranju, što je za sada slučaj kod jednokratnih isplata u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Svi detalji će biti ponuđeni korisnicima temeljem međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI).
Kontroliranje kriznih situacija
Kao i u izmjenama i dopunama zakona koji reguliraju fondove unutar drugog i trećeg stupa, i kod MOD-ova će se paralelno napraviti promjene u vrstama imovine te ograničenjima ulaganja, kako bi cjelokupni sustav individualne kapitalizirane štednje bio komplementaran. Uvest će se i dodatni stroži nadzor putem vanjskog procijenitelja ili revizora na trošak MOD-a i zahtjev Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
– Uvodi se i koncept održivog financiranja, na temelju kojeg se potiče preusmjeravanje financijskog ulaganja u održivije vrste imovine i postizanje odgovarajuće disperzivnosti ulaganja, uz istovremeno jačanje zaštitnih mehanizama radi smanjenja, odnosno diverzifikacije rizika. Cilj ovih novih pravila je preusmjeriti tokove kapitala i financijskih ulaganja prema okolišno održivim ekonomskim aktivnostima. U izravnoj je vezi s postizanjem ciljeva iz Europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma, koji su usmjereni na razvoj nisko ugljičnih gospodarstava otpornih na klimatske promjene, stoji u obrazloženju prijedloga izmjena i dopuna Zakona o MOD-ovima.
Uvodi se i mogućnost da MOD-ovi u iznimnim situacijama, poput pandemije koronavirusa ili rata u Ukrajini, uz blagoslov HANFA-e, imaju pravo privremeno prekoračiti ograničenja ulaganja u određene vrste imovine. Naime, u kriznim situacijama se javlja ekstremna volatilnosti tržišta, koja može poremetiti vrednovanje imovine MOD-ova ili izazvati mogući rebalans portfelja, kako bi se MOD-ovi lakše oduprli krizi.
Predlaže se i uvođenje nove mjere upravljanja u svrhu osiguravanja potrebne granice solventnosti, zatim obveze MOD-ova za izradu plana oporavka, dodatne mjere zabrane isplate dividende kada iznos kapitala društva padne ispod praga za obavješćivanje, nove odredbe vezane za nadzor i objavu nadzornih mjera, kao i prekršajnih sankcija, nove odredbe vezane za ICT sigurnost te pravila za ulaganja sredstava interventnih pričuva, prema načelu razumne osobe), a koja bi se također primjenjivala i na ulaganja dijela kapitala MOD-ova ako se pojavi manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva.
– Sve predložene izmjene i dopune Zakona imat će dugoročni utjecaj na postizanje veće financijske sigurnosti svih sudionika drugog i trećeg mirovinskog stupa u starosti, povećanjem razine mirovina, dakle osiguravanjem adekvatnog standarda u starosti, zaključuje zakonodavac, odnosno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
