Stižu promjene i u drugi stup: Vlada obveznim mirovinskim fondovima omogućuje ulaganje i u nekretnine?
Država izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima želi smanjiti izloženost portfelja fondova tržišnim i kreditnim rizicima povećavanjem mogućnosti ulaganja u ‘alternativne klase imovine’ koje uključuju i nekretnine. Time bi se trebali smanjiti gubici u prinosima fondova. Osim toga, članovi fondova moći će tražiti promjenu kategorije ili prelazak u drugi fond bilo kad u godini, a stariji članovi će moći zatražiti ostanak u kategoriji B umjesto automatskog prelaska u kategoriju C prije umirovljenja.
Osim izmjena u mirovinskom osiguranju, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike planira uvesti i promjene u poslovanju i nadzoru mirovinskih fondova. U javno je savjetovanje početkom ovog mjeseca pušten Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.
Izmjenama tog Zakona omogućit će se dodatna diverzifikacija ulaganja, o čemu ovise buduće mirovine oko 2,1 milijun osoba koliko ih je trenutno u članstvu četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF). Fondovima će biti omogućena neka ulaganja koja su im dosad bila zabranjena.
Omogućeno ulaganje i u nekretnine
Prvenstveno se to odnosi na direktna ulaganja u nekretnine za fondove A i B kategorije, što se dosad moglo samo putem alternativnih investicijskih fondova, zatim u neuvrštene hipotekarne obveznice i prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim plaformama. Prijedlog je i da u kumulativni limit “alternativnih klasa imovine” ubuduće bude 20 posto za fondove A kategorije, u koje se preraspoređuju najmlađi članovi te 15 posto za fondove B kategorije u kojima se nalazi oko 87 posto ukupnog broja članstva.
Ove su promjene posebno važne jer je neto imovina OMF-ova krajem kolovoza iznosila 132,5 milijarde kuna, odnosno 20 posto ili jednu petinu ukupne imovine domaćeg financijskog sustava. No, u sadašnjim ekonomskim uvjetima, teško je ostvariti prinose iz ranijih godina bez promjena u strukturama portfelja, jer 60 posto tog portfelja čine obveznice.
Ministarstvo, uz diverzifikaciju portfelja, namjerava postupno, do početka 2027. ukinuti ulaznu naknadu za mirovinska društva, čime bi se rasteretili troškovi OMF-ova, jer bi najviše 50 posto neophodnih troškova za stjecanje ili prodaju imovine fondova kod kojih se koriste usluge vanjskih suradnika moglo pokriti iz imovine fondova, dok bi ostatak snosila mirovinska društva. Planiraju se i izmjene upravljačkih naknada, koje bi s 0,27 posto trbale biti postupno smanjene na 0,25 posto.
Promjene i za članove fondova
Redefinirat će se i prava i obveze članova OMF-ova. Plan je da ubuduće imaju više slobode izbora, pa tako umjesto da promjenu kategorije fonda ili prelazak u drugi fond mogu zatražiti jednom godišnje u mjesecu svog rođenja, moći će to zatražiti bilo kad u godini.
Stariji članovi fondova, prije automatskog prelaska u kategoriju C, u kojoj se zbog kratkog vremena do odlaska u mirovinu ulaže u manje rizičnu imovinu, moći će nakon obavijesti Regosa zatražiti da ostanu u kategoriji B. Uz to, planira se i povećanje najveće izloženosti portfelja jednom izdavatelju s tri na pet posto neto vrijednosti fonda.
Smanjivanje rizika
Zbog visoke koncentracije (62,85 posto) obveznica i gotovo 40 posto ulaganja fondova u dionice, država planira ovim izmjenama smanjiti izloženost tržišnim i kreditnim rizicima te omogućiti profitabilnije mogućnosti ulaganja.
Izmjenama zakona propisuje se i geografska diverzifikacija portfelja te se on usklađuje s drugim ranije donesenim propisima, od onih koji reguliraju kapitalizirani mirovinski sustav u fazi isplate mirovine do onih kojima se regulira tržište kapitala. Naravno, novi će Zakon biti prilagođen uvođenju eura, a njegovo se donošenje očekuje do kraja godine.