Stiže novo usklađivanje mirovina: Analitičar otkrio za koliko bi posto mirovine mogle narasti
Analitičar mirovinskog sustava i član Savjeta HSU-a Željko Šemper izračunao je kako bi se siječanjsko usklađivanje mirovina trebalo kretati na razini od oko 5,44 posto. Pritom je napomenuo kako će za točan postotak usklađivanja trebati pričekati podatke o prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u prosincu, a koji će DZS objaviti tek za mjesec dana.
Ilustracija. Foto: Unsplash
Kako je predviđeno Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO), usklađivanje mirovina se vrši dvaput godišnje, početkom i sredinom kalendarske godine. Iako, zbog prikupljanja statističkih podataka taj proces obično kasni nekoliko mjeseci, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) isplaćuje zaostatke mirovina. Tako će biti i ovaj put.
Naime, ZOMO-om je predviđeno da se stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje tako da se zbroji stopa primjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. To se kasnije zbraja po “švicarskoj” formuli u omjeru 70-30 u korist veće stope indeksa rasta, bez obzira radi li se o plaćama ili potrošačkim cijenama.
U ovom slučaju, zbrajaju se stope inflacije i rasta plaća iz zadnjih šest mjeseci 2022. godine sa stopama iz prvih šest mjeseci te godine. Ranije usklađivanje, provedeno u srpnju prošle godine, iznosilo je rekordnih 6,18 posto. Ekonomist Danijel Nestić je početkom godine ustvrdio da bi novo usklađivanje iznosilo između pet i šest posto, o čemu je bilo riječi i na našem portalu. Na sličnom je tragu i zastupnik HSU-a Silvano Hrelja, koji očekuje rast mirovina za otprilike šest posto. No, nešto precizniji postotak usklađivanja otkrio nam je analitičar mirovinskog sustava i član Savjeta HSU-a, Željko Šemper.
Nedostaje još jedan podatak
Prema njegovu izračunu inflacija je u prethodnom polugodištu iznosila 6,2 posto, a bruto plaće su rasle svega 2,5 posto, što je s komparativnim podacima iz prvog dijela 2022. dovelo do toga da bi se postotak usklađivanja mogao kretati oko 5,44 posto. Posebno treba naglasiti da taj postotak usklađivanja nije konačan, jer za točan izračun nedostaje podatak o bruto plaći za prosinac, koju će Državni zavod za statistiku objaviti tek 20. veljače.
– U odnosu na prethodno polugodišnje usklađivanje mirovina, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju stabilan rast potrošačkih cijena (inflacija) 5,9%/6,2%, ali i značajno usporavanje rasta bruto plaća nakon kraja turističke sezone. Stopa rasta bruto plaća značajno je pala s 6,3 posto na 2,5 posto, a to je posebno vidljivo u komparaciji rujan/ožujak, kad je čak plaća u rujnu bila tri kune manja od plaće u ožujku (10.328/10.325 kuna), analizirao je Šemper.
Kad stigne podatak o prosječnoj bruto plaći za prosinac, HZMO će odrediti postotak usklađivanja mirovina te donijeti Odluku o povećanju aktualne vrijednosti mirovine (AVM), što je osnova za izračun mirovina te se usklađivanje odnosi na nju. Trenutna je AVM 77,65 kuna, odnosno 10,31 euro. Ako se ostvare Šemperove prognoze, AVM bi trebala iznositi 81,87 kuna ili 10,87 eura.
Zakidanje većine umirovljenika
Govoreći o AVM-u, Šemper je upozorio na nepravdu počinjenu prema svima koji su se umirovili nakon 1. siječnja 1999. godine, kad je i započelo usklađivanje mirovina. Prema njegovim riječima, tadašnja razina mirovina je bila manja zbog nezakonitog usklađivanja mirovina između 1993. i 1998. Taj je problem vlast kasnije pokušala riješiti uvođenjem obeštećenja u iznosu od 100 kuna plus šest posto od mirovine, no niti to nije polučilo očekivani rezultat. Stoga je Šemper ponovio dugogodišnji zahtjev svih umirovljeničkih udruga i stranaka, potkrijepivši svoj zahtjev i tablicom.
Analitičar Željko Šemper usporedio je mirovine prije i nakon uvođenja AVM-a i usklađivanja. | Foto: Željko Šemper
– Ovakva katastrofalna razlika u prosječnim mirovinama rezultat je pogrešnog izračuna aktualne vrijednosti mirovine (AVM) od 35,16 kuna na bazi zatečene razine mirovina 31.12.1998., a ta razina mirovina je značajno bila manja zbog prijevare i nezakonitog usklađivanja mirovina u razdoblju 1993.-1998. Dodatak “100 kn+6%” koji je uračunat u otplatu obeštećenja (duga) nije uzet u obzir kod izračuna prve AVM, da bi kasnije, 2004. godine, postao sastavni dio mirovine “starih” umirovljenika. Krajnje je vrijeme da se mirovine “novih” umirovljenika povećaju za 10 posto, što je analogno dodatku “100 kn+6%“, jer su “novi“ umirovljenici teško pokradeni, dosad za oko 35 milijardi kuna, zaključio je Šemper.
