Što je s građanima koji čekaju rješenje o mirovini nakon minulog radnog vijeka? Ove godine stiglo je gotovo 270 tisuća zahtjeva za mirovinu, a riješeno je 82 posto njih. No, oko 140 tisuća među njima odnosi se na isplatu dijela obiteljske mirovine. Koliko se dugo čeka radnička mirovina, zašto se kasni s rješenjima i kako se određuje akontacija, provjerili smo u Mirovinskom.
Foto: Unsplash
Više od 22 tisuće građana otišlo je dosad u mirovinu ove godine. Kako je riječ o znatno manjem broju nego prijašnjih godina, kada se ta brojka u kolovozu kretala oko 30 tisuća, odlučili smo provjeriti kakva je dinamika rješavanja zahtjeva za mirovinu. A zahtjeva, nikad više!
Svaki peti zahtjev za mirovinu je na čekanju
Zahtjev za priznavanje prava na mirovinu do početka rujna ove godine predalo je čak 269.033 građana. Mirovinsko je, kažu nam iz HZMO-a, riješilo njih 219.577. Riječ je o 82 posto, dakle svaki peti zahtjev je na čekanju. No, zahtjeva je ukupno 185 posto više nego lani. Razlog? Navala na isplatu dijela obiteljske mirovine.
Naime, oko 140 tisuća zahtjeva odnosi se upravo na njih, od čega je riješeno oko 75 posto. Tu su još i zahtjevi za invalidske mirovine, zatim za prelazak iz jedne vrste mirovine u drugu te ostalo. Koliko je među njima radnika koji su upravo završili radni vijek i žele u regularnu mirovinu, iz HZMO-a nam nisu znali reći.
Umirovljenici koji su pravo na mirovinu ostvarili ove godine čine tako tek osam posto u ukupnom broju zahtjeva. Njih je svakako znatno više, ali još uvijek čekaju rješenje o mirovini. Njima se isplaćuje predujam koji je znatno niži od konačnog iznosa mirovine, ali koliko takvih akontacija Mirovinsko trenutno isplaćuje, također nisu znali reći.
Kako se računa iznos predujma mirovine
– HZMO ne vodi statističke podatke o broju, kako navodite, isplaćenih predujmova mirovina. Naime, u rješenju o predujmu mirovine priznaje se pravo na mirovinu i uspostavlja se isplata, a drugim se rješenjem odlučuje o konačnom iznosu mirovine. Zakonom o mirovinskom osiguranju propisano je da ako su ispunjeni svi uvjeti za priznanje prava, a nedostaju podaci da se odredi svota mirovine, HZMO donosi rješenje o priznanju prava i isplati predujma mirovine, pojašnjavaju nam iz Mirovinskog.
Pitali smo kako se računa iznos akontacije od kojega, dok čekaju mirovinu, građani preživljavaju iz mjeseca u mjesec.
– Visina predujma mirovine koji se isplaćuje određuje se ovisno o podacima o mirovinskom stažu i plaći koji su kompletirani u trenutku donošenja rješenja o predujmu mirovine. Pritom se vodi računa o tome da ne bi došlo do preplate mirovine kada bi se predujam mirovine odredio u većem iznosu od svote mirovine određene konačnim rješenjem, pojašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
‘U nekim slučajevima ne možemo utjecati na rokove’
Inače, rok za donošenje rješenja o mirovini je od 30 do 60 dana, no prosjek rješavanja zahtjeva ipak je tri mjeseca.
– Duljina trajanja postupka do donošenja konačnog rješenja ovisi o složenosti samog predmeta i o mogućnosti pribavljanja podataka koji nedostaju. Podaci, o stažu ili o plaći, u velikom broju slučajeva traže se od drugih tijela ili inozemnog nositelja osiguranja, te HZMO u tom slučaju ne može utjecati na duljinu trajanja postupka. Ističemo da se podaci o plaći na temelju kojih se utvrđuje prosječni vrijednosni bodovi uzimaju za razdoblja mirovinskog staža navršenog od 1. siječnja 1970., dodaju.
Tu su i zahtjev za invalidsku mirovinu za koje je najprije potrebno provesti vještačenje pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nadležnom za donošenje nalaza i mišljenja na temelju kojeg se tek onda donosi rješenje o mirovini.
Iz Mirovinskog napominju da, uz navedeno, rješavaju i zahtjeve za priznanje prava na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja, doplatak za djecu, nacionalnu naknadu za starije osobe, za utvrđivanje mirovinskog staža i slično.
