Stigle reakcije na najavu smanjenja mirovinskih doprinosa: ‘Primorac je proglasio rat radnicima i umirovljenicima’
Ministar financija Marko Primorac najavio je rasterećenje plaća, između ostalog, i smanjivanjem mirovinskih doprinosa. Iz Udruge članova dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova drže da su njegove najave o tome da će mirovine onima s najnižim prihodima ostati iste ‘bajkovite’ te upozoravaju da bi trebalo postupno dizati doprinose u drugom stupu. Umirovljeničke stranke i udruge ističu da takva ideja ne smije proći, a predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović najavljuje mogućnost prosvjeda.
Screenshot: Sabor
Ministar financija Marko Primorac odlučio je iskoristiti Praznik rada da bi najavio veliku i značajnu novost koja bi nas trebala dočekati s početkom godine. Kako smo pisali, otkrio je da se aktivno radi na rasterećenju plaća reduciranjem poreza na dohodak, ali i mirovinskih doprinosa. To bi značilo da će uplata doprinosa za prvi mirovinski stup pasti. Trenutno se još uvijek traži model po kojem bi se to sve trebalo napraviti.
– Jedan model je da imate nekoliko stopa i razreda različitih za doprinose za mirovinsko osiguranje. To je trenutno model kojemu nismo skloni. Postoji i mogućnost uračunavanja jednog iznosa, izdatka u izračunavanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za skupine s najnižim dohocima temeljem kojeg bi oni uplaćivali niže iznose doprinosa za mirovinsko osiguranje, a to im ne bi utjecalo na iznos mirovine u budućnosti, objasnio je Primorac.
Udruge poslodavaca već godinama traže porezno rasterećenje, no ovo bi moglo ugroziti ne samo mirovine trenutnih 1.621.379 osiguranika, već i isplatu mirovina od 1. siječnja sljedeće godine. Mirovinski doprinosi ionako već godinama ne pokrivaju ukupne mirovinske izdatke države. Kako smo već pisali, lani je za mirovine i druga mirovinska davanja isplaćeno nešto više od 6,2 milijarde eura, ali je uplaćeno svega 3,8 milijardi eura doprinosa, što se nadoknađivalo iz državnog proračuna novcem prikupljenim porezima.
Iako Primorac tvrdi da smanjenje stope doprinosa u sustavu međugeneracijske solidarnosti ne bi trebalo utjecati na iznos mirovina građana s najnižim dohocima, novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić upozorava da bi ovakva odluka mogla otvoriti prostor za utaju. Naime, piše da će se s vremenom sve mirovine morati financirati iz poreza, a poslodavci se neće truditi zaposlenicima povećati neto plaću, već nastojati smanjiti bruto plaću.
– Hrvatska je na putu da preuzme neki oblik australskih mirovina prema kojemu će velika većina zaposlenih primati najnižu mirovinu, a samo će elita imati mirovine od kojih će moći pristojno živjeti, piše Gatarić u uvodu svog članka.
Niske mirovine će biti još niže
Podsjetimo, prosječna mirovina je uz usklađenje i zaostatke u ožujku iznosila 460,96 eura. Za one koji su radili 40 i više godina, prosječna starosna mirovina je 733,05 eura. Možda je još bolji podatak udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, što je zapravo indikativan podatak o vrijednosti doprinosa. U Italiji su mirovinski doprinosi na 33 posto plaće, u Češkoj, Francuskoj i Grčkoj 26 posto, u Slovačkoj i Austriji 22,8 posto. Kod nas su tek 20 posto, s time da 15 posto ide u prvi, a pet posto u drugi stup.
– Mirovine su sada na 35,45 posto relativne vrijednosti neto plaće, a to je službeni podatak od posljednjeg mjeseca za koji je izašao podatak o neto plaći. A znate li kakvi su u drugim dijelovima bivše Jugoslavije? 62 posto u Sloveniji, 52 posto u Makedoniji, oko 48 do 50 posto u Srbiji, Crnoj Gori, čak je i Bosna na 40 posto. Dakle, imamo najniži omjer, a po njemu se mjeri koliko država voli rad, bio aktivni, bilo minuli i svoje umirovljenike, upozorila je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović.
Koliko je ova ideja ministra financija odjeknula u javnosti govori i informacija da sindikati, koji su inače partneri u Vladinom Gospodarsko-socijalnom vijeću, nisu imali pojma o tome. To je dodatno razljutilo šeficu SUH-a koja poziva na akciju.
– Primorac je proglasio rat radnicima i umirovljenicima. Naravno da neće dirati drugi stup i da udara na prvi stup koji je temelj u cijeloj Europskoj uniji. Ono što on najavljuje može samo koristiti poslodavcima dugotrajno, ne radnicima, a pogotovo ne umirovljenicima. Ovo je otvoren poziv radnicima i umirovljenicima da se udruže i idu na ulice. Ova njegova ideja o smanjivanju doprinosa za prvi mirovinski stup, načeta još 2002. za vrijeme vlade Račana, Vidovićevim doprinosom, jednostavno ne smije proći. Ljudi su spremni ići na cestu. Pun im je kufer, upozorila je Petrović dodavši da bi se potencijalni prosvjedi mogli održati najkasnije ujesen.
A što je s drugim stupom?
Izvršna direktorica Udruge članova dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova, Manuela Ćelić Marušić je na N1 komentirala najave iz Ministarstva financija. Istaknula je kako bi se ipak trebalo ići u postupno podizanje doprinosa u drugom stupu, iako je on ograničen u svom djelovanju.
– U konačnici taj iznos uplata ne korespondira s krajnjom mirovinom. Mi smo se zato počeli baviti privatnom mirovinskom štednjom jer se sadašnji sustav odnosi na međugeneracijsku solidarnost, a to znači da se sadašnje uplate izdvajaju za današnje umirovljenike. Nas je sve manje i sve je manje zaposlenih. Vi sada financirate jednog umirovljenika, a nekada ih je bilo četvero, i sve manje će biti mladih ljudi koji će nas financirati. Povećat će se nejednakost. Sustav bi trebalo okrenuti. Prvi mirovinski stup bi se trebao smanjivati, a drugi povećavati, ustvrdila je Ćelić Marušić dodavši da teza ministra kako se mirovine neće smanjivati zvuči “bajkovito”.
Čekaju se službeni izračuni
No, umirovljeničke udruge, ali ni stranke ne gledaju na Primorčeve najave kao na bajku, iako još nema niti modela po kojem bi se doprinosi u budućnosti smanjivali. Politička platforma Umirovljenici zajedno dijeli stav SUH-a da se smanjenje stope doprinosa od 15 posto u prvom stupu ne smije dogoditi.
– Mišljenja smo da bi umjesto dva posto predloženog smanjivanja, za isti postotak bilo puno bolje povećati uplate u prvi mirovinski stup jer se samo povećanim izdvajanjima može smanjiti razlika između prikupljenih i isplaćenih sredstava za mirovine. Mišljenja smo i da svakako treba razmotriti razne neoporezive isplate zaposlenicima čime se samo dodatno stimuliraju svi oni poslodavci koji radnicima dio plaće daju “ispod stola”. Ako je svima dobro poznato da se prilikom umirovljenja tek rijetki odlučuju na kombiniranu mirovinu iz I i II stupa onda je potpuno nejasno zašto se uopće dira u mirovinski sustav ako se uz prvi stup u paketu ne razmišlja i o efektima koje postiže drugi mirovinski stup koji po svim pokazateljima nije polučio ono radi čega je i uveden, stoji u priopćenju Umirovljenika zajedno.
Upitno je i bi li ovaj prijedlog dobio podršku u Saboru. Zastupnik Silvano Hrelja upozorio je da se mirovinski sustavi u svim zemljama planiraju ozbiljno i dugoročno, a ne preko noći. Apelirao je i na ozbiljnost pri donošenju odluka. Ipak, svoj stav nije htio otkriti dok ne dobije službenu analizu.
– Mislim da se radi o probnim balonima ili željama, ali ne želim izreći nikakav svoj službeni stav dok ne vidim izračune na papiru i što to donosi u budućnosti. Zasad sam siguran da bi malotko dobio zbog toga veću plaću, ali da bi sasvim sigurno dobili manje mirovine, pogotovo u slučaju krize. Ne prejudiciram ništa, želim o tome argumentirano razgovarati, poručio nam je Hrelja.
Dodao je kako će, ako se ostvari, to najviše osjetiti oni koji imaju najniže plaće. Ipak, na tezu da se ukida vezanje iznosa mirovina s uplaćenim doprinosima, Hrelja je istaknuo da 280.000 ljudi s najnižom mirovinom i dio onih umirovljenih po posebnim propisima ima veće mirovine nego što je uplatilo doprinosa. Kod primatelja najniže mirovine riječ je o socijalnoj solidarnosti, naglasio je.
