Slučaj Kekina razotrkrio sustav mirovinskih doprinosa: Država ih plaća i umjetnicima s visokim primanjima
Nakon što je uhićen zbog sumnje da mu se pogodovalo pri kupnji zemljišta, otkriveno je da Mili Kekinu, unatoč visokim primanjima, država i dalje plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naime, samostalni umjetnici, pod određenim uvjetima, mogu ostvariti pravo da im država plaća doprinose, ali ono nije neograničeno. Slučaj je otvorio pitanje pod kojim uvjetima umjetnici trebaju imati ovu vrstu subvencije.
Koncert; Ilustrativna fotografija: Canva
Mile Kekin, glazbenik i bivši frontmen Hladnog piva te suprug saborske zastupnice Ivane Kekin, uhićen je prošlog tjedna u sklopu USKOK-ove istrage zbog sumnje na pogodovanje pri kupnji zemljišta u Istri. Zemljište u Momjanu općina je Kekinu navodno prodala pod povoljnijim uvjetima, čime je njihov proračun oštećen za manje od 7.000 eura.
Nakon ispitivanja u USKOK-u, Kekin je pušten na slobodu i poručio da je uvjeren kako nije prekršio zakon te da je njegovo uhićenje politički motivirano. Slučaj je dodatno odjeknuo u javnosti nakon što je saborska zastupnica Sandra Benčić, inače stranačka kolegica Kekinove supruge, izjavila da iznos za koji se Kekina tereti odgovara zaradi koju ostvaruje tijekom jedne večeri, što je dodatno skrenulo pažnju na njegovu imovinsku situaciju.
Kekin zarađuje 130 tisuća eura, a država mu plaća doprinose
Javnost je nakon toga zaintrigirala informacija da iako Kekin – prema podacima iz imovinske kartice njegove supruge – zarađuje više od 130.000 eura godišnje, i dalje ima pravo na subvencionirane doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Podsjetimo, Mirovina.hr je ranije pisala o statusu samostalnih umjetnika i problemima koje im sustav subvencioniranja donosi, posebno kad je riječ o mirovinama i visini doprinosa. Više o toj temi možete pročitati ovdje.
Naime, kao član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), Kekin je stekao pravo na subvencionirane doprinose na temelju kriterija koji propisuju da samostalni umjetnici s nižim prihodima mogu dobiti državnu pomoć. Konkretno, gornja granica je 21.800 eura godišnje, a gleda se prosjek unazad tri godine.
No, problem je što se, očito, prihodi umjetnika kontroliraju samo prilikom odobravanja subvencija, ali ne i nakon toga. Tako je ovaj slučaj ponovno otvorio raspravu o pravednosti i transparentnosti sustava potpore umjetnicima, posebno kad je riječ o onima koji ostvaruju iznadprosječne prihode.
Na popisu oko 1400 umjetnika
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek priznala je da trenutačni sustav ima ozbiljne nedostatke te najavila skoro donošenje novog zakona kojim bi se jasnije definirali uvjeti za dobivanje i zadržavanje prava na subvencije. Trenutačno se na popisu HZSU-a nalazi oko 1.400 umjetnika, a država za njihove doprinose godišnje izdvaja približno 13 milijuna eura.
Podsjetimo, Kekin je i ranije bio u fokusu javnosti zbog pogodovanja. Još 2011. godine otkriveno je da mu je Zagrebački parking omogućio korištenje garaže na Tuškancu po godišnjoj cijeni od 1.300 kuna, iako je redovna cijena iznosila 16.500 kuna, o čemu je tada pisao Tportal. Kekin je tada tvrdio da je povlaštenu kartu dobio jer u njegovoj ulici nije bilo vanjskih parkirnih mjesta, no javnost je kritizirala selektivno odobravanje takvih pogodnosti.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
