Šibenčanin zbog penalizacije ostao bez 80.000 kuna: Umirovljeničke udruge traže njeno ukidanje
Iako su u prosjeku odradili više, prijevremeni umirovljenici dobivaju manje mirovine zbog penalizacije. Ona trenutno iznosi 12 posto za pet godina, a prije je znala biti veća, ali i manja, no od 1999. je ona doživotna. Sindikat i Matica umirovljenika stoga traže ukidanje penalizacije nakon navršavanja uvjeta za odlazak u redovitu starosnu mirovinu.
Rad u mirovini | Foto: Unsplash
Jedan Šibenčanin ima 80 godina. U mirovinu je otišao 1999. godine. Iako ima 40 godina staža, u to vrijeme nije postojala odredba o povoljnijim mirovinama za dugogodišnje osiguranike. Tako je, umjesto da bude nagrađen za svoj dugi radni vijek, penaliziran. Kako je u to vrijeme penalizacija iznosila 20,4 posto, otada do danas je ostao bez čak 80.000 kuna.
Ovaj slučaj ispričala nam je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović. Ona već godinama traži ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike. Nekoć je ta penalizacija, iznosila čak i 20,4 posto za pet godina prijevremenog umirovljenja, što se mijenjalo nekoliko puta tijekom posljednjih 30 godina. No, trajno. kažnjavanje umirovljenika je ostalo.
Igre s penalizacijom
Penalizacija prijevremenih umirovljenika trenutno iznosi 0,2 posto za svaki mjesec, odnosno 2,4 posto za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu. Najviši iznos penalizacije je 12 posto za pet godina. Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu otići u dobi od najmanje 60 godina i s najmanje 35 godina staža, dok žene ove godine mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i tri mjeseca, odnosno 33 godine i tri godine staža.
– Do 1998. godine maksimalna penalizacija za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu iznosila je 6,65 posto. Od 1. siječnja 1999. u početku 18 posto, od 2001. čak 20,4 posto. Zatim je 1. siječnja 2008. pala na maksimalnih devet posto, da bi je u vrijeme ekonomske krize, od 1. siječnja 2011. premijerka Kosor vratila na 20,4 posto. Konačno sada, zahvaljujući sindikalnom referendumu ’67 je previše’, iznosi 12 posto.
Tako su i obračunavane prijevremene mirovine, kako je tko morao otići u prijevremenu mirovinu (a ne po vlastitom izboru), u različitim postocima, što je također nepravedno. Najnepravednije je, međutim, što je do 1998. penalizacija bila ne samo niska, već se automatski ukidala s navršavanjem potrebne životne dobi koja je bila uvjet za ‘punu’ starosnu mirovinu, tj. 60 godina za muškarce, a 55 godina za žene, da bi od 1. siječnja 1999. godine Hrvatski sabor ukinuo takvo poravnanje, te je vraćena doživotna penalizacija, što je nepravedno, objasnila je Petrović.
Radili više, dobili manje
Stoga je jedan od šest zahtjeva koje su Sindikat i Matica umirovljenika postavili pred Vladu na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe ukidanje penalizacije za umirovljenike koji navrše 65 godina. Argumente za to pronalaze u statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koja kazuje da je mirovinu za kolovoz dobilo ukupno 210.884 umirovljenika. Iako se navodi kako je prosječni iznos te mirovine 458,24 eura to je zapravo samo indikator koliko je penalizacija naštetila umirovljenicima, ali kad bi se statistika vodila po razdobljima kad se penalizacija određivala u drugačijim postocima, tek bi se tada vidjele velike razlike.
Postoji još jedan razlog zbog kojeg umirovljeničke udruge traže ukidanje penalizacije. Naime, u usporedbi s onima koji su otišli u starosnu mirovinu sa 65 godina, prijevremeni umirovljenici su radili više. Tako su primatelji starosne mirovine u prosjeku radili 31 godinu, devet mjeseci i jedan dan, ukupni prosjek za sve primatelje starosnih mirovina (pa i prijevremene) je 31 godina, jedan mjesec i 13 dana, dok je prosječni staž samo prijevremenih umirovljenika 36 godina i 16 dana.
Petrović tvrdi da usporedbom prosječnog iznosa mirovine s prosječnim stažem ispada da redoviti umirovljenici dobivaju 13,80 eura za jednu godinu staža, iako su radili kraće, dok prijevremeni umirovljenici dobivaju 11,80 eura za godinu staža.
Broj prijevremenih umirovljenika po godinama | Foto: Statističke informacije HZMO
U Statističkim informacijama HZMO-a uspjeli smo pronaći i jedan indikativan grafikon. Naime, broj prijevremenih umirovljenika u razdoblju od prosinca 1990. do srpnja 2023. bio je najmanji upravo krajem 1998. i početkom 1999. godine, odnosno u vrijeme kad je penalizacija sa 6,65 skočila na 18 posto.
– Ističemo kako je destimuliranje prijevremenog umirovljenja jedan od važnijih ciljeva u mirovinskom sustavu kojim se stvaraju uvjeti za osiguranje održivosti mirovinskog sustava i primjerenije razine mirovine, a prijedlog o smanjenju penalizacije nakon navršene 65. godine svakako ne donosi navedenom cilju, glasio je odgovor Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u javnom savjetovanju još iz srpnja 2022. godine.
Penalizacija nije dala efekta
No, čini se kako penalizacija nije dovoljna kako bi netko ostao dulje u svijetu rada. Po istom grafikonu, trenutno imamo najveći broj prijevremenih umirovljenika ikad zabilježen! To znači i najveći broj onih koji su za svoj rad ostali zakinuti za velike iznose, poput Šibenčanina s početka ovog članka.
– SUH i Matica već godinama upozoravaju na ovaj problem te traže da se konačno ukine penalizacija prijevremenih umirovljenika i to s ispunjavanjem uvjeta dobi za odlazak u starosnu mirovinu. Upitno je uopće takvo zakonsko rješenje, zbog toga što se Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO) jasno propisuje da se izračun mirovine vrši na bazi uplaćenih doprinosa i staža, pa nema razloga uskraćivati umirovljenicima nešto što su zaradili. Primjerice, nepravedan je nerazmjer da netko tko je penaliziran za dvije godine prijevremenog umirovljenja prima umanjeno 20 godina mirovinu. Prihvaćanjem našeg zahtjeva i promjenom ZOMO-a od 1. siječnja 2024. penalizacija za muškarce bi se ukinula kad bi napunili 65 godina, a za žene sa 63 godine i šest mjeseci starosti, a od 2030. kad svi napune 65 godina, zaključuje Petrović.
Time bi mirovina ovim osobama trebala znatno narasti. O tome hoće li Vlada prihvatiti ovaj zahtjev umirovljenika ovise i još dvije stvari. Naime, SUH i MUH, između ostalog, predlažu još i uvođenje minimalne mirovine te promjenu formule usklađivanja. Kod minimalne bi mirovine ukidanje penalizacije značilo da nitko neće imati mirovinu nižu od pretpostavljene za svoje godine staža, dok bi s usklađivanjima ti iznosi trebali rasti još i više.
