Senior 2030: Matica umirovljenika priprema znanstvene radove kojima žele utjecati na mirovinske zakone
Projektom Senior 2030 – Tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj, Matica umirovljenika Hrvatske nastoji u sljedeće tri godine iznjedriti četiri zdravstvena rada, tri stručna rada i mnoštvo podataka koji bi trebali biti podloga za buduće zakonske odluke. Uz to, Matica će zatražiti i donošenje Deklaracije o pravima umirovljenika.
Višnja Fortuna Snimak zaslona: Youtube/Jabuka TV
Oroslavje je bilo domaćinom prve od ukupno pet regionalnih konferencija u sklopu projekta Senior 2030 – Tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj, pod vodstvom Matice umirovljenika Hrvatske (MUH). Ovaj projekt traje tri godine, a sufinanciran je sredstvima iz europskih fondova.
– U te tri godine ćemo iznjedriti četiri znanstvena rada, tri stručna rada i puno podataka koje ćemo imati na temelju do sada učinjenog, a to su fokus grupe, okrugli stolovi i veliko istraživanje, čije ćemo rezultate prezentirati. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 800 umirovljenika na razini Hrvatske, otkrila je predsjednica MUH-a Višnja Fortuna za Zagorje.com.
Znanstveni i stručni radovi
Već provedeno istraživanje odnosi se na prevenciju siromaštva, mirovinsku reformu, robe i usluge potrebne umirovljenicima, ali i na digitalnu revoluciju. To bi, prema mišljenju Fortune, trebala biti početna točka pri donošenju budućih mirovinskih propisa.
– Ovaj je projekt bitan za umirovljenike cijele Hrvatske zato što je to prvi puta da ćemo imati znanstvene i stručne radove koje ćemo prezentirati na dvije velike konferencije na koje ćemo pozvati našu Vladu i ministre. Nakon toga, nadamo se da se više niti jedna odluka, zakon, propis ili pravo neće donositi kako netko misli da treba, već na temelju tih naših istraživanja, znanstvenih i stručnih radova, a to bi bio veliki iskorak. Na kraju konferencije tražit ćemo da u Saboru bude donesena Deklaracija o pravima umirovljenika, istaknula je Fortuna.
Naglasila je da su umirovljenici cijelog svog života izdvajali za mirovine i, umjesto da sada žive od svoga rada, oni su na granici siromaštva. Iako prosječna mirovina raste i dalje je nedovoljna, drži Fortuna i ističe da su radom na Nacionalnom vijeću za starije osobe uspjeli ishoditi tri jednokratna novčana dodatka.
– To je dobro, ali nedostatno za normalan život. Mi ćemo i dalje tražiti povećanje usklađivanja mirovina i 10-postotno povećanje mirovina, i opet ne bude previše, zaključila je Fortuna.
Poticaj s lokalne razine
Krapinsko-zagorska županija jedan je od partnera projekta. Zamjenica župana, Jasna Petek ističe da Županija već dugi niz godina izdvaja 400.000 kuna za potrebe umirovljeničkih udruga. Uz to, umirovljenici sudjeluju u kreiranju socijalnih politika na tom području kroz rad u povjerenstvima i stručnim tijelima, naglasila je. Stoga, drži da se s lokalne razine uvijek može pokrenuti neka inicijativa prema državi.
– Također, možemo i one manje potrebe razmatrati na lokalnoj i regionalnoj razini, poput pitanja prijevoza, zdravstvene zaštite, dostupnosti nekih usluga, onih stvari koje znače život ljudima, a koje mi u općinama, gradovima, županiji, na neki način možemo riješiti i zadovoljiti, zaključila je zamjenica župana Krapinsko-zagorskog.
