Šemper: Umirovljenici su očekivali još jednu mirovinu u prosincu, ali opet im se nude mrvice
Umirovljenici su očekivali da će u prosincu dobiti trinaestu mirovinu. Umjesto toga, dobit će trostruko manji trajni dodatak na mirovinu, ali ne ove godine, nego iduće. Vladu će to koštati znatno manje, oko 190 milijuna eura, umjesto 600 milijuna eura. Dodatak će biti isplaćen oko parlamentarnih izbora, a ekonomski stručnjak Željko Šemper smatra da umirovljenici opet dobivaju mrvice, umjesto da im se isplati barem jedna najniža mirovina.
Novčanice eura | Foto: mirovina.hr
Trinaesta mirovina ulijevala je do samog kraja nadu umirovljenicima da će dobiti, kako i sam naziv kaže, još jednu mirovinu. Kako bi to Vladu koštalo oko 600 milijuna eura, moglo se očekivati da takav scenarij nije izgledan. Umjesto toga, dogovoren je stalni godišnji dodatak, što će iz državnog proračuna iziskivati znatno manjih 190 milijuna eura. Visina dodatka ovisit će o godinama mirovinskog staža, što je ministar Marin Piletić objasnio poticanjem što duljeg ostanka u svijetu rada.
Vlada manipulira da bi umirovljenici zaboravili
Čak ni taj trostruko manji dodatak od onoga što su umirovljenici očekivali u prosincu neće biti isplaćen krajem ove godine, nego tek iduće, najvjerojatnije na proljeće oko parlamentarnih izbora. Dodatak bi iznosio pet eura po godini staža u prvoj godini isplate, a kod svake slijedeće bi trebao rasti, o čemu smo pisali ovdje. Kada vrijednost od pet eura pomnožimo s prosječnom 31 godinom staža, dolazimo do 190.185 eura potrebnih za isplatu dodatka.
– Udruge su tražile barem 10 eura po godini staža pa bi ovakva dva dodatka mogli biti kao božićnica i uskrsnica, ukupno blizu 400 milijuna godišnje ili dvije trećine trinaeste mirovine. Tako će ovaj dodatak biti isplaćen neposredno prije izbora u 2024., jer Vlada manipulira kako bi do izbora umirovljenici zaboravili što su dobili za Božić, kaže naš stručnjak za mirovine, ekonomist Željko Šemper.
Upozorava da je kod izračuna dodatka uzeta formula izračuna najnižih mirovina.
‘Mogli su dati jednu godišnju najnižu mirovinu’
– Ako već nisu mogli dati još jednu mirovinu kakva će biti u prosincu, koja iznosi oko 600 milijuna eura, onda su mogli dati jednu godišnju najnižu mirovinu svakom umirovljeniku, koja bi iznosila ‘godine staža X vrijednost najniže mirovine’ (12,13 eura) što bi ukupno bilo oko 460 milijuna. U tom slučaju bi Vlada odstupila od pravila, da umirovljenici uvijek dobiju mrvice koje ostanu na stolu bogataša, slikovito je objasnio Šemper.
Pritom postoji još jedan problem na koji ukazuje naš ekonomski analitičar. Naime, postavlja se pitanje kako će Zavod za mirovinsko riješiti izračun za umirovljenike prema međunarodnim ugovorima, kad u svojim bazama, što je posve nevjerojatno, nemaju njihov mirovinski staž. To se vidi na glavnom mjesečnom pregledu o mirovinama, jer ukupan prosječan mirovinski staž od 31 godinu je gotovo jednak kad se odbiju inozemne mirovine, čak je bez međunarodnog staža niži za dva mjeseca, umjesto da je viši kao i prosječna mirovina.
