Šemper: ‘Trinaesta mirovina je samo obećanje, Vlada nema toliko novca za umirovljenike’
Trinaesta mirovina bila je glavna umirovljenička tema krajem prošle godine. Umirovljenici su je očekivali već oko Božića, no tada je sjela Vladina iznenadna ‘božićnica’. Željko Šemper kaže da od još jedne mirovine neće biti ništa, jer Vlada za to nema novca. Ono što se predlaže je dodatak koji će postati trajni dio mirovine, a čiji će iznos ovisiti o godinama staža. Mirovine sve više zaostaju za plaćama pa Šemper predlaže i povećanje omjera usklađivanja, ali i ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina.
Umirovljenici čekaju usklađivanje, ali i ‘trinaestu mirovinu’ Ilustracija: Rawpixel
Trinaesta mirovina lani je bila glavna tema među umirovljenicima. Mogu li umirovljenici ove godine očekivati obećanu trinaestu mirovinu ili tek još jedan ‘obični’ dodatak? Ako pitamo našeg stručnjaka za mirovinski sustav, Željka Šempera, umirovljenici se nemaju baš pretjerano čemu veseliti.
Trinaesta mirovina je obećanje od kojeg nema ništa
– U super izbornoj smo godini pa smo tako svakodnevno svjedoci svakakvih mega i velikih obećanja. Naravno da od toga neće biti ništa, to su samo obećanja. Kad govorimo o trinaestoj mirovini to bi trebala biti mirovina u visini one za prosinac, što bi vrijednosno iznosilo oko 600 milijuna eura. Sada dok državne i javne službe prijete štrajkovima, toliko novca za umirovljenike nema. Mi smo u tom redoslijedu koji Vlada obećava na posljednjem mjestu, rekao je Šemper za Drava.info.
Ipak, stvar je više jezične prirode, jer Vlada nikada nije ni obećala još jednu mirovinu, nego se trinaesta mirovina koristila više kao kolokvijalni naziv za godišnji dodatak kao trajni dio mirovine. On bi trebao zamijeniti dosadašnje Vladine dodatke te bi iznosi trebali biti više nešto poput uskrsnice, regresa ili božićnice za umirovljenike. O modelu isplate više smo pisali ovdje.
Prema ranije dogovorenom, dodatak bi se računao prema godinama radnog staža, čiji bi se broj množio s vrijednošću dodatka. Umirovljeničke udruge tražile su da to bude barem deset eura, no tijekom pregovora se spominjalo pet eura, što bi, primjerice za 35 godina staža donijelo 175 eura. Još nije poznato bi li se dodatak isplaćivao jednom ili dvaput godišnje, kao ni točan iznos njegove vrijednosti. Nekom logikom, za očekivati je da bi taj dodatak mogao biti isplaćen pred nadolazeće parlamentarne izbore.
Povećati stopu usklađivanja i ukinuti penalizaciju
Šemper se osvrnuo i na usklađivanje mirovina, koje bi za siječanj trebalo iznositi oko pet posto, te njihovom stalnom zaostajanju za plaćama.
– Mi umirovljenici stalno nešto predlažemo, jer nismo zadovoljni. Umirovljeničke udruge su na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe tražile usklađivanje mirovina samo prema jednom parametru i to 100 naprama jedan, što znači ako su plaće bile veće od inflacije onda bi se mirovine usklađivale samo prema tom većem parametru, kao što je recimo bilo zadnje usklađivanje više prema plaćama. Naime, naše mirovine stalno zaostaju za plaćama, govori Šemper.
Ponovio je i da treba naći model za ukidanje penalizacije prijevremenih umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje.
– Velik je to problem od samog početka mirovinske reforme. Osim Hrvatske, penalizaciju imaju i druge države poput Njemačke recimo, a koristi se kako bi se spriječio prijevremeni odlazak u mirovinu. To je demotivator radnicima, a penalizacija je od 1. siječnja 1999. godine narasla i postala tri puta veća nego što je bila u razdoblju prije. Već godinama tražimo rješenje, a prvenstveno bi penalizaciju trebalo ukinuti, zaključio je Šemper i dodao kako niti jedna država ipak ne odustaje od penalizacije, piše drava.info.
