Šemper prikazao stvarno stanje s mirovinama: ‘Statistika je poput bikinija’
Da je mirovinska statistika poput bikinija, upozorava mirovinski analitičar Željko Šemper. Službeni podaci Zavoda za mirovinsko, kaže, puno toga otkrivaju, ali ono najvažnije skrivaju. Stvarno stanje vidljivo je kod zasebnih prikaza četiri vrste mirovina, za razliku od Plenkovićeve ‘ušminkane’ statistike.
Željko Šemper | Mirovina.hr/Canva
Mirovinski analitičar Željko Šemper nedavno je izračunao koliko će umirovljenicima donijeti siječanjsko usklađivanje mirovina. Da je njegov izračun od 3,03 posto bio precizan, potvrdilo je danas i Upravno vijeće Zavoda za mirovinsko osiguranje, o čemu smo pisali ovdje. Sada se osvrnuo i na četiri vrste mirovina u mirovinskom sustavu. Statistika je, kaže, poput bikinija, jer puno toga pokazuje, ali ono najvažnije skriva.
‘Zbog tehničkih problema ne mogu drugačije’
– Zakon o mirovinskom osiguranju bazni je zakon za mirovine iz rada i mirovine po posebnim propisima, ali ipak se u jednoj košari ne bi trebale naći ‘jabuke i kruške’. U mirovinskom sustavu stvarno postoje četiri vrste mirovina. Problem je što HZMO u tablicama prikazuje zajedno ‘radničke’ i 16 vrsta mirovina po posebnim propisima, takozvane ‘povlaštene’ na čelu sa saborskim mirovinama. Do kraja 2023. godine u statistikama HZMO-a u napomeni je uvijek stajalo kako u broj korisnika nisu uključeni korisnici mirovina DVO, ZOHBDR i HVO, kaže Šemper.
Tu je primjedbu uputio i u sam Zavod za mirovinsko osiguranje. Zbog trenutačnih tehničkih ograničenja u bazama podataka, HZMO ne može u potpunosti izdvojiti sve one korisnike, koji ostvaruju određene pogodnosti u određivanju mirovina, odgovorili su mu. Zbog toga je na kraju 2024. iz podataka HZMO-a sam izradio tablicu s četiri vrste mirovina.
Udio svih mirovina u plaći tek 40,7 posto
– U izbornom programu iz 2016. HDZ-u je bio cilj, u mandatu do 2020. godine, da udio mirovina u prosječnoj neto plaći dosegne 60 posto, a danas je Hrvatska miljama udaljena od tog cilja. Na kraju 2024. godine prosječna mirovina svih umirovljenika iznosi 554,40 eura. Neto plaća za prosinac iznosi 1.361 euro, što nam daje udio mirovina u plaći tek 40,7 posto, po čemu pravimo društvo Litvi i Bugarskoj na dnu članica EU. Od premijera Plenkovića slušamo o prosječnoj plaći od 624 eura i utješnom udjelu od 47 posto, ali to je rezultat ove druge ‘ušminkane’ tablice, iz koje su isključeni korisnici prema međunarodnim ugovorima. Riječ je o 188.813 korisnika s mirovinom od 170,38 eura. Međutim, zato su u takav prikaz uključene braniteljske mirovine, njih 95.579 s prosjekom 1.104 eura koje povećavaju ukupni prosjek i dižu udio na 45,9 posto, što je još daleko od 60 posto, pojašnjava Šemper.
Kako izgleda pregled četiri vrste mirovine prema Šemperovim podacima možete pogledati u tablici u nastavku teksta.
Kako pak izgledaju ‘ušminkani’ statistički podaci HZMO-a na koje se referira premijer Andrej Plenković, pokazuje tablica na kraju teksta.
