Šemper Plenkoviću o EU: Udio mirovine u plaći bio je veći 2013., kao i rashodi u BDP-u
Hrvatska ima manji udio mirovine u plaći te manje rashode za mirovine u BDP-u danas, nego što je imala 2013. godine kada je ušla u Europsku uniju. Premijer se hvali da se članstvom u EU podigla kvaliteta života u našoj zemlji, ali demantira ga službenim statističkim podacima Željko Šemper. Mirovine jesu raste kroz usklađivanja, ali rasle su manje od plaća i BDP-a, što su dva najvažnija pokazatelja o statusu mirovina. Šemper upozorava i da su ukinute porezne olakšice na zdravstvene usluge koje su građani ponekad prisiljeni plaćati.
Željko Šemper | Foto: HSU/Mirovina.hr
Da se kroz 11 godina članstva u Europskoj uniji u Hrvatskoj podigla kvaliteta života, uz rast mirovina, plaća i gospodarstva, rekao je u povodu 11. obljetnice premijer Andrej Plenković, o čemu smo pisali ovdje. Mirovinski analitičar Željko Šemper bio je HSU-ov saborski zastupnik kada je naša zemlja 2013. godine postala EU članicom. Sada se osvrće na ono što se zapravo događalo s mirovinama koje su veće, ali su rasle manje nego plaće i BDP. Podsjetimo, mirovine će od 1. srpnja rasti više od sedam posto zbog rasta plaća u prethodnom polugodištu. Isplata će biti u rujnu, s razlikom za srpanj, kako smo pisali ovdje.
Dva najvažnija pokazatelja o mirovinama su u padu
– Udio mirovina u plaći 2013. godine je bio 44,57 posto, a 2023. godine manji, 41,25 posto, prema Statističkim informacijama HZMO-a. Udio rashoda mirovina u BDP-u 2013. je iznosio 10,73 posto, a 2023. godine manje, 9,50 posto. Dakle, premijeru dosta hvalisanja, barem što se tiče rasta mirovina, jer vas podaci HZMO-a debelo demantiraju. U ovih 11 godina ‘blagostanja’ i članstva u EU, a posebno u vaša dva mandata od 2016.-2024. dva najvažnija pokazatelja o statusu mirovina pokazuju veliki pad, oštro ukazuje Šemper koji je ove podatke poslao i samom premijeru.
Mirovine su rasle zakonskim usklađivanjem, zaključuje, ali značajno manje od rasta plaća i BDP-a. Analitičar zahvaljuje Bugarskoj što prema podacima Eurostata nismo posljednji po udjelu mirovina u plaći od 38 posto.
– Ova dva podatka su dovoljan signal Vladi da vidi što joj je raditi, a to je izvanredno povećanje mirovina odlukom Vlade i to tako da se aktualna vrijednost mirovine poveća za 10,5 posto. U mirovinskoj reformi od 1. siječnja 1999. u izračun prvog AVM-a nije uračunat dodatak ‘100 kuna + 6 %’ koji je već bio u isplati od studenog 1998. godine, zbog čega je prevelika razlika mirovina od 19 % između ‘starih’ i ‘novih’ umirovljenika i to 522,44 eura u odnosu na 439,47 eura, iako ‘novi’ umirovljenici imaju duži staž od tri godine, zaključuje Šemper.
Ukinute porezne olakšice za zdravstvene usluge
Analitičar ukazuje i na porezne olakšice kod godišnjih prijava dohotka i obračuna poreza. Većina poreznih olakšica je ukinuta još 2010. godine pa se već 14 godina oporezuju uplate za razne zdravstvene usluge obavljene u privatnim poliklinikama i raznim ordinacijama, gdje su starije osobe često prisiljene ići, jer su u javnom zdravstvu liste čekanja duge. Umjesto olakšice, na te usluge moraju platiti porez. Šemper navodi i svoj primjer kada je u ožujku imao istegnuće mišića nadlaktice pa dobio termin za terapiju 10. siječnja 2025. godine. Osim računa za zdravstvo, kaže, nema više ni poreznih olakšica za uplate za dobrovoljno mirovinsko osiguranje (treći stup), za premije životnog osiguranja i slično.
– Sigurno da nije normalan ni preniski osobni odbitak kod mirovina i plaća od 560 eura, kad prosječna mirovina za travanj prema ZOMO-u iznosi 534,84 eura (udio u plaći 40,4 %). Ministar financija Primorac govorio je ovih dana o vjerojatnom povećanju osobnog odbitka s 560 na 600 eura, što je za umirovljenike mizerna ušteda poreza od svega četiri eura, zaključuje Željko Šemper.
