Šemper o Vladinim dodacima: ‘To je mizerija, umirovljenici više vrate kroz porez državi nego što dobiju’
Samo Bugarska ima niži udio mirovine u prosječnoj plaći od Hrvatske među članicama Europske unije, upozorio je Željko Šemper. Nova formula usklađivanja donijela bi umirovljenicima oko 1,5 posto veće mirovine, a kažnjava ih se i s doživotnom penalizacijom. Vlada daje još jedan dodatak, upozorava, a kroz porez na mirovinu uzima nazad još veće iznose. Mirovinski analitičar govorio je i o trinaestoj mirovini koja to zapravo uopće nije, jer je iznos mizeran.
Željko Šemper | Foto: HSU/Mirovina.hr
Hrana je sve skuplja, rast će cijene struje i plina, a uvode se i novi porezi. Neizvjesna je jesen pred umirovljenicima, koji čekaju što će im Vlada dati u posvemašnjoj krizi. Rast mirovina usklađivanjem za oko sedam posto slaba im je utjeha, a o tome i ostalim Vladinim ‘davanjima i oduzimanjima’ govorio je s urednicom Anitom Hrstić u HRT-ovoj emisiji ‘Treća dob’ Željko Šemper. Dotaknuli su se poreza na mirovine, novog dodatka, trinaeste mirovine, usklađivanja i ostalih tema mirovinskog sustava.
– Umirovljenici su dovoljno rekli što misle o našim hrvatskim mirovinama koje su po svim parametrima na dnu svih članica Europske unije. Zahvalimo Bugarskoj što je ispod nas. Ogorčenje u javnosti, posebno kod umirovljenika je jako veliko, posebno nakon enormno visokih povećanja plaća u državnim i javnim službama u ožujku, uoči izbora i sada u srpnju plaće dužnosnika koje su u postotku rasta od 83 posto prevršile svaku mjeru. Umirovljenici se uspoređuju s tim visokim plaćama u odnosu na 7,46 posto koliko su oni usklađivanjem dobili više u rujnu. Svi gubimo u toj trci s cijenama, kaže mirovinski analitičar Željko Šemper.
Nova formula usklađivanja je ‘jedno veliko ništa’
Šemper je podsjetio kako je još lani u studenom na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe dogovorena nova formula usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem rastu cijena ili plaća. Dogovoren je i dodatak na mirovinu koji bi se računao tako da se pomnože godine staža s pet eura, što je stvarno neka mizerija, kao i dodatak majkama za svako rođeno dijete od godinu dana. To je posebno diskriminirajuće, dodaje, jer imamo umirovljenice koje ne dobivaju dodatni staž, zatim one koje ostvaruju pravo na šest mjeseci po djetetu, a sada će neke dobivati po 12 mjeseci.
– Predstavlja se kao da će nova formula usklađivanja od 85:15 biti neko epohalno povećanje. Međutim, da se ona primijenila na posljednje usklađivanje koje je iznosilo 7,46 posto, rast bi bio 8,93 posto, što je zapravo jedno veliko ništa. Tražimo da se mirovine usklađuju samo prema jednom parametru većeg rasta, što bi bilo daleko povoljnije. Plaće su rasle za 10,4 posto, a cijene samo 0,6 posto, što vidimo da je to neki preniski izračun po cijenama u dućanima. Po plaćama bi mirovine dakle rasle 10,4 posto, a ovako je sve veći jaz između mirovina i plaća. Taj udio je 40 posto, a premijer je još 2016. obećao 60 posto, podsjeća Šemper i javnost, a podsjetio je nedavno dopisom i premijera.
Zašto tako teška kazna za prijevremene umirovljenike?
Zavod za mirovinsko osiguranje ‘lakira’ prosječnu mirovinu od 580 eura, kaže, jer u prosjek ubraja braniteljske mirovine od 1.052 eura i umanjuje ga za mirovine prema međunarodnim ugovorima. Problem je što se zbrajaju radničke mirovine i 16 vrsta mirovina povlaštenih mirovina, što također daje veću prosječnu mirovinu. HZMO kaže da zbog ‘tehničkih problema’ ne može razdvojiti radničke i povlaštene mirovine, ali Šemper je napravio tu tablicu gdje su razlike jasno vidljive. Osvrnuo se i na još jednu bolnu točku mirovinskog sustava, doživotnu penalizaciju prijevremenog umirovljenja.
– Po starom zakonu se penalizacija ukidala kada bi čovjek navršio 65 godina. Zbog čega tako teška kazna za te ljude? Jedan manji dio njih je u prijevremenu mirovinu otišao svojevoljno, a većina zato što su nestala radna mjesta, posebno za ljude u 50-im godinama koji s 55 nisu više mogli naći novi posao. Jedino pravo rješenje je da se u 65. godini ta penalizacija ukine, makar i sa 70 godina. To su godine kada jedan bračni drug odlazi, to se vidi i po statistici, žene ostaju mahom same. Dobro je kad su dvije mirovine, a život jednog umirovljenika s ovakvim mirovinama praktički je nemoguć, i to bez obzira na dio obiteljske mirovine koji se isplaćuje, kaže Šemper.
Dodatak nakon usklađivanja zakinuo umirovljenike
Ekonomski analitičar upozorava da je Vlada lukavo donijela odluku o isplati jednokratnog dodatka nakon usklađivanja mirovina, kada su umirovljenici prešli cenzuse po iznosima, ili pak u potpunosti ispali iz ovog prava. Više o isplati dodatka za umirovljenike koji onima s hrvatskom mirovinom stiže u listopadu, a onima s inozemnima i još nekim kategorijama u prosincu, možete pročitati više ovdje.
– Svi oni s iznad 660 eura mirovina će praktički do kraja ove godine taj dodatak vratiti državi natrag. Umirovljenik koji ima 800 eura, dobit će dodatak 60 eura, a kroz porez na mirovinu će mu država u preostala tri mjeseca ove godine uzeti 72 eura. Oni s 840 eura dat će kroz porez državi 84 eura. Manje će dobiti, nego primiti, izračunao je Šemper koji se već godinama zalaže za potpuno ukidanje poreza na mirovine.
Trinaesta mirovina u iznosu od samo 28 posto
O trinaestoj mirovini kaže da bi ona trebala biti kao i svih preostalih 12 i da su se umirovljenici upravo tomu i nadali. Šemper ističe da ovu praksu poznaju sve članice europske unije, a da Španjolska i Portugal imaju čak i 14. mirovinu.
– Prijedlog od pet eura po godini staža je premalo. Ako se to primijeni na prosječnih 31 godinu staža, svaki umirovljenik u prosjeku bi dobio 155 eura. Kad se to primijeni na 1,227 milijuna umirovljenika, ispada da je ukupni trošak 13. mirovine 190 milijuna eura. Međutim, mjesečna mirovina je ukupno 770 milijuna eura, prema tome to je tek 28 posto od te 13. mirovine pa ona to zapravo ni nije. Ne možemo biti zadovoljni s time, kaže Šemper dodajući da se osim godina staža treba gledati i plaća, odnosno uplate doprinosa. Mogli su izračunati godine staža pomnoženo s aktualnom vrijednosti mirovine (13,17 eura), zaključuje, što bi bilo nešto.
