Šemper o poreznoj reformi: ‘Država i dalje ne ukida porez na zdravstvene usluge i mirovinsku štednju’
Država iznova ide u poreznu reformu. Osobni odbitak podiže se na 600 eura, što znači da sve mirovine do toga iznosa neće podlijegati oporezivanju. Međutim, uvodi se porez na nekretnine, a država ne ukida ni ostale porezne namete. Među njima su, upozorava mirovinski analitičar Željko Šemper, porez na troškove liječenja, ali i uplata u treći mirovinski stup. Posebno to pogađa starije građane s većim troškovima za zdravlje, ali i one koji štede za starost.
Foto: Unsplash
Ministar financija Marko Primorac najavio je novi porezni paket, pri čemu će osobni odbitak rasti s 560 na 600 eura. Dobra je to vijest za sve umirovljenike kojima će mirovina usklađivanjem prijeći stari porezni cenzus, o čemu smo pisali ovdje. Ipak, uvodi se porez na nekretnine, a mirovinski analitičar Željko Šemper upozorava da su građani žrtve još nekih oporezivanja, poput onih na troškove zdravlja, ali i na uplate u treći stup mirovinske štednje.
Do 2010. ti su troškovi bili priznati kao porezni odbitak
– Ide nova porezna reforma od 1. siječnja 2025. godine, a porezna reforma od početka ove godine nije u Zakonu o porezu na dohodak riješila vraćanje poreznih olakšica. Tako se na račune za razna snimanja kod privatnih poliklinika, uplata u treći stup mirovinske štednje, police životnih osiguranja i slično, plaća porez. Do svibnja 2023. godine porezna olakšica je bio samo zdravstveni doprinos od tri posto, uz olakšice za članove obitelji,, koji je konačno ukinut nakon 14 godina. Pojavom pandemije covida bila je još veća potreba odlaska kod privatnih zdravstvenih ustanova zbog predugih lista čekanja u javnom zdravstvu. Posebno to pogađa umirovljenike koji brinu o svojem zdravlju pa odlaze u privatne poliklinike, vrlo brzo obave sistematske preventivne preglede i razna snimanja (CT, MR, UZV) i dobiju račun za te usluge, kaže Šemper.
Do 2010. godine, podsjeća, svi takvi računi u godišnjoj prijavi poreza bili su priznati kao osobni odbitak, a danas se i na taj dohodak, odnosno mirovinu, plaća porez.
Država da 99 eura, a porezom nazad uzme 66 eura
– Na moje pitanje prije dvije godine dobio sam odgovor od Porezne uprave da se od 2010. smanjenjem broja poreznih olakšica postiže jednostavnost u oporezivanju, što je u skladu i s preporukama Europske komisije. Da, točno, ostvarena je jednostavnost, ali na štetu građana, posebno umirovljeničke populacije, koja se u radnom vijeku naplaćala raznih doprinosa, dodaje mirovinski analitičar.
Osim računa za zdravstvene usluge, u osobni odbitak ne ulaze ni premije za uplatu u treći stup dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, kao ni premije za životna osiguranja. S obzirom na niske hrvatske mirovine, čiji udjel u prosječnoj plaći iznosi 40,4 posto, mirovinska štednja je vrlo bitna za radnike, buduće umirovljenike, ali i za sadašnje koji žele ‘popraviti’ svoju mirovinu. Od početka mirovinske reforme 2002. država stimulira ulaganja u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje i na optimalnu godišnju uplatu od 663,61 euro štediši uplati državna poticajna sredstva od 99,54 eura.
– S obzirom na to da ta uplata u treći stup nije osobni odbitak, štediši umirovljeniku Porezna uprava na godišnjem obračunu poreza natrag uzme 66,36 euro. Dakle, štediša od 99,54 eura od države, dobije samo 33,18 eura, jer mu je Porezna uzela dvije trećine poticaja. Prema tome, u pitanju je čista diskriminacija. Kad za radnika taj godišnji iznos uplaćuje poslodavac, za njega je to porezno priznati trošak, dok za građane nije, što je doista nevjerojatno. Nažalost, ovakve anomalije, plaćanje poreza na mirovinsku štednju, na račune za zdravstvo, na police životnih osiguranja, nisu bile predmet ‘veličanstvene’ porezne reforme od siječnja 2024, upozorava Šemper.
Europska mirovina kao konkurencija trećem stupu
Ovakva porezna politika umanjuje efekt državnih poticajnih sredstava (DPS) za sve štediše u trećem mirovinskom stupu, koji bi dodatno trebao osigurati dostojanstvenu starost. Od 1. siječnja 2023. u funkciji je Europska mirovina (PEEP) koja je vrlo slična i velika konkurencija trećem stupu mirovinskog sustava RH.
– Europska mirovina je značajno povoljnija za štediše, (doduše nema DPS-a) jer se na kraju štednje može uzeti 100 posto ušteđenih sredstava, dok je u trećem stupi to samo 30 posto. PEEP ima niže naknade, ima značajno veće prinose, jer ima veliku slobodu investiranja na svjetskom financijskom tržištu. Zbog toga je ovaj novi model štednje potencijalna opasnost da ugrozi treći stup, koji bi ovakvom poreznom politikom mogao doživjeti sudbinu propale stambene štednje, zaključuje Željko Šemper.
Ove porezne prijedloge uputio je još lani Kabinetu premijera i ministra financija, ali odgovor nije dobio. Sada je pak pismo uputio i predsjedniku Zoranu Milanoviću.
