Šemper o manipulaciji s mirovinama: HZMO izbacuje ‘šljive’ i pribraja ‘banane’
Željko Šemper analizirao je statistički prikaz Zavoda za mirovinsko osiguranje o prosječnoj mirovini i njezinom udjelu u prosječnoj plaći. Pojašnjava slikovito kako HZMO zbraja jabuke i kruške (radničke i povlaštene mirovine), iz evidencije baca van šljive (niske mirovine prema međunarodnim ugovorima) i po prvi put pribraja banane (tri vrste braniteljskih mirovina). Tako dobivamo ‘veliku’ prosječnu mirovinu od 579 eura za travanj. U odnosu na prosječnu plaću za ožujak od 1.326 eura, riječ je o udjelu od 43,7 posto. Daleko je to, ističe, od Plenkovićevih obećanih 60 posto udjela mirovine u plaći.
Željko Šemper | Foto: HSU/Mirovina.hr
Da se u statističkom prikazu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje manipulira pokazateljima prosječne mirovine, i samim time njezinog udjela u prosječnoj plaći, upozorava analitičar mirovinskog sustava, Željko Šemper. Problem je u tome što HZMO, kako kaže, u isti koš stavlja radničke mirovine s mirovinama prema posebnim propisima, a od ove godine pribraja im i visoke braniteljske mirovine. Tako se prikazuje najveći mogući udio mirovine u plaći od 43,53 posto, o čemu smo pisali ovdje. No, čak i takav je daleko od 60 posto koliko je svojevremeno obećao premijer Andrej Plenković.
HZMO iz evidencije izbacuje šljive i pribraja banane
– Ne slažem se da se u podacima prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u isti koš stavljaju takozvane radničke mirovine sa 16 vrsta po posebnim propisima, takozvane povlaštene mirovine, gdje su i saborski zastupnici i članova HAZU-a. Isto tako, sve do kraja 2023. godine tri vrste braniteljskih mirovina (DVO, ZOHBDR i HVO) vodile su se u posebnoj tablici i nikad nisu bile dio ukupnih mirovina. Od siječnja ove godine, vjerojatno zbog predizbornih aktivnosti, da bi premijer prikazao kako je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći blizu 50 posto, iako je obećanje bilo 60 posto, HZMO zbraja ili oduzima jabuke, kruške, šljive i banane, kaže Šemper.
Pojašnjava slikovito kako Zavod za mirovinsko zbraja jabuke i kruške (radničke i povlaštene mirovine), iz evidencije baca van šljive (niske mirovine prema međunarodnim ugovorima) i po prvi put pribraja banane (tri vrste braniteljskih mirovina) i tako dobivamo ‘veliku’ prosječnu mirovinu od 579 eura za travanj. U odnosu na prosječnu plaću za ožujak od 1.326 eura, riječ je o udjelu od 43,7 posto.
Šemper smatra da se evidencija mirovina mora voditi po vrstama mirovina određenih prema zakonima koji definiraju njihovu visinu. Najviše je pritom onih radničkih, 854.727, a njihova prosječna mirovina iznosi 522,94 eura, dok 16 vrsta ‘povlaštenih ima 91.566, a njihova prosječna mirovina iznosi 614,01 euro.
Stvarni udio je 40 posto prema prosjeku od 531 euro
– Te dvije vrste zbrojene (946.293 korisnika) daju prosječnu mirovinu od 531,75 euro i udio od 40,1 %. I to je točan i realan pokazatelj prosječnih mirovina. Ostale dvije vrste mirovina (međunarodne i braniteljske) su ekstremno male ili velike. Prosječna mirovina prema međunarodnim ugovorima za njih 186.366 iznosi samo 157,86 eura, jer imaju staž niži od 15 godina. One braniteljske su najviše, za njih 94.849 prosječna mirovina iznosi 1.031,06 eura. I tu se sada radi o nedoličnom uljepšavanju prosječne mirovine i udjela u plaći, što je vrlo prozirno i problematično. Podacima prema općim propisima pribrajaju se visoke braniteljske, a izvan evidencije izbacuju međunarodne niske mirovine, zaključuje Šemper.
Šemper je tako izračunao da radničke mirovine čine 39,44 posto udjela u prosječnoj plaći, dok 16 vrsta povlaštenih čine 46,31 posto udjela. S jedne strane imamo mirovine prema međunarodnim ugovorima sa samo 11,90 posto udjela u plaći, dok tri vrste braniteljskih mirovina u prosjeku iznose čak 77,76 posto udjela u prosječnoj plaći. Svekupno, riječ je o 38,73 posto udjela prosječne mirovine od 513 eura u prosječnoj plaći.
