SDP ima plan kako povećati starosne mirovine za 50 posto u četiri godine: Čini se da smo ga već negdje vidjeli
Promjena formule usklađivanja i uvođenje trajnog dodatka prva su dva alata za povećanje mirovina koje je SDP predstavio. Šef stranke Peđa Grbin i saborski zastupnik Branko Grčić smatraju da je inflacija stvorila dovoljno viškova u proračunu da se do 2027. godine prosječna starosna mirovina podigne s 500 na 750 eura te da se istodobno izdvajanja za mirovine u BDP-u popnu s 11 na 13 posto.
Peđa Grbin i Branko Grčić predstavili su dva prijedloga kako povećati mirovine za 50 posto u sljedeće četiri godine. | Foto: Mirovina.hr
Pitanje adekvatnosti mirovina, čini se, postat će ključno uoči izbora. Nakon što su umirovljeničke udruge i stranke u nekoliko navrata, a neke to čine već godinama, ponudile svoja rješenja kako povećati mirovine, isto je učinio i SDP. Predsjednik stranke Peđa Grbin te saborski zastupnik Branko Grčić predstavili su dvije mjere kojima namjeravaju podići mirovine za čak 50 posto u sljedeće četiri godine.
Prva mjera je zapravo ponovljeni zahtjev stranke, ali i umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske, da se izmijeni formula usklađivanja mirovina na način da mirovine rastu po 100-postotnom indeksu rasta povoljnijeg faktora, bilo da je riječ o inflaciji ili plaćama.
– Prvo rješenje je promjena formule za usklađivanje. Postoji ta formula, koju smo mi kao Vlada prije sedam-osam godina promijenili, jer je bila 50-50, odnosno još gora, na 70-30 u korist povoljnijeg faktora. Ni ta formula nije omogućila da odnos mirovina i plaća bude bolji. Da je kojim slučajem zadnjih sedam godina da se pri usklađivanju primjenjuje 100-posto faktora inflacije ili rasta plaća, već danas bi mirovine bile u prosjeku 4.022 kune (533,81 euro), a ne 3.550 kuna (471,17 eura). Na godišnjoj razini to vam je jedna i pol prosječna mirovina, negdje oko 750 eura kumulativno u godinu dana. Samo po toj osnovi bi umirovljenici danas imali jednu i pol mirovinu više. Ako se ovakva formula koju imamo danas nastavi, čista matematika pokazuje da će taj nesretni omjer padati. Svaki put je postotak usklađenja manji od postotka rasta bruto plaća i inflacije i normalno je da taj odnos pada, objasnio je bivši SDP-ov ministar gospodarstva Branko Grčić.
Plenković spremio odgovor
Ovaj se model povećanja mirovina temelji na tome da je prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj oko 500 eura. Konkretnije, prema podacima HZMO-a o mirovinama za srpanj, starosna je mirovina u prosjeku iznosila 501,79 eura. Toga su Grbin i Grčić svjesni kad govore mirovinama, a pogotovo o udjelu prosječnih mirovina u prosječnoj plaći. Napomenuli su kako je u proteklih sedam godina taj udio pao na ispod 40 posto te se sad bliži jednoj od najnižih stopa u EU – 36 posto.
Podsjetili su i na obećanje premijera Andreja Plenkovića da će mirovine iznositi 60 posto prosječne plaće te mu tu dodali još 10 posto. Mirovine u njegovoj eri zaista su pale, a za koliko – otkrili smo u tekstu kojeg možete pročitati ovdje. S druge strane, Plenković je nedugo nakon njihova izlaganja otkrio kako Vlada priprema novi paket mjera, čije će detalje obznaniti kasnije ovog mjeseca.
– Umirovljenici su ona skupina kojoj naša Vlada pomaže. Bit će to cjelovit paket i korisnici će biti zadovoljni, poručio je premijer dodavši da će paket mjera pomoći najugroženijim građanima.
Ima mjesta u proračunu
Da se vratimo na mjere, u SDP-u su utvrdili kako se državni proračun zbog inflacije samo temeljem fiskaliziranih računa povećao za 20 posto u prvih pet mjeseci ove godine. Podsjetili su da najnovije usklađivanje iznosi 8,42 posto te ustvrdili da unutar proračuna ima mjesta za povećanje mirovina promjenom “švicarske” formule. To nastoje postići, tvrde, povećanjem udjela izdvajanja za mirovine u BDP-u s 11 na 13 posto do kraja 2027. godine. Sličnu su ideju nedavno predložili i u platformi Umirovljenici zajedno, o čemu više možete čitati ovdje.
– U ovom trenutku, ukupna izdvajanja za mirovine u Hrvatskoj iznose 11 posto BDP-a. Prosjek EU je 13 posto BDP-a. Naš cilj je da s porastom BDP-a i porastom inflacije u četiri godine dođemo do tog iznosa. Ukupan učinak povrh redovitog usklađenja u četvrtoj godini je dva posto BDP-a. Jedan okvirni iznos u prvoj godini s najvećim povećanjem je oko 750 milijuna eura. Relacije radi, u prvih pet mjeseci prihodi proračuna su rasli 20 posto, ali rashodi su rasli 10 posto. Dvostruko brže rastu prihodi nego rashodi. U prvih pet mjeseci ove godine višak u proračunu je 200 milijuna eura. Tu dolazimo do toga da je politička odluka gdje će taj novac ići. Mi smatramo da je potrebno donijeti političku odluku da gro novca u ovom trenutku ide u mirovine, poručio je šef SDP-a.
Cilj je SDP-ovih mjera povećati prosječnu starosnu mirovinu s 500 na 750 eura u sljedeće četiri godine. | Foto: Mirovina.hr
No, čak ni uz poboljšanu formulu usklađivanja mirovina, za čiju bi se realizaciju namaknula sredstva iz viškova u državnom proračunu, starosne mirovine ne bi mogle porasti s 500 na 750 eura u sljedeće četiri godine, kako je cilj SDP-a. Stoga smatraju da je bitno uvesti trajni dodatak na mirovine.
– Trajni dodatak ne bi bio linearan. Brže bi rasle one mirovine koje su manje, a one koje su veće, recimo saborskih zastupnika, sporije. Zašto? Jer je to pravedno. Još važnije od ovoga. Trajni dodatak uređen zakonom je tu da ostane, a ne da ovisi o političkoj volji i dobivanju nekih izbora, koji će neku Vladu, Plenkovićevu i HDZ-ovu, gurnuti da nešto ubaci privremeno, a kad izbori prođu – popapala maca. Kao što je popapala maca njihovo obećanje da će prosječna mirovina biti 60 posto prosječne plaće. Nisam čuo Plenkovića da se referirao zašto to nije napravio, poručio je Peđa Grbin.
Umirovljenička inflacija
On i Grčić ocjenjuju kako je inflacija, napose, u posljednje dvije godine dodatno osiromašila umirovljenike. Grbin je rekao kako su cijene danas u usporedbi s početkom 2021. godine više za 25 posto. U to ulazi i 35-postotno poskupljenje hrane u istom razdoblju. Grčić je, pak, skovao termin “umirovljenička inflacija”, referirajući se samo na poskupljenja hrane, režija, lijekova i prijevoza, koja su, prema njegovim riječima, najmanje dvostruko veća od prosječne inflacije u protekle dvije godine. Istaknuo je i kako umirovljenici najviše troše upravo na stvari koje su najviše poskupjele, a koje su zapravo najnužnije.
Stoga smatraju da bi za povećanje mirovina, ali i salda u državnoj blagajni trebalo uvesti porez na ekstra profit. Najavili su i niz drugih mjera koje će predstaviti u narednim tjednima ili mjesecima, a koje se tiču poboljšanja umirovljeničkog standarda.
– Konačni je zaključak da želimo okončati politiku zanemarivanja i ostvariti strateški cilj, a to je politika za dostojanstvo umirovljenika, prvenstveno kroz ova dva instrumenta. Naša procjena je da su ovo najvažnije stvari, a da će druge mjere, koje se tiču penalizacije i cenzusa za obiteljske mirovine, koje su predmet rasprave u javnosti, posebno umirovljeničkoj, biti predstavljene u sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci, poručio je Branko Grčić.
